Superhik porezna reforma: Sabor donosi zakone za čije posljedice zastupnici ne žele jamčiti

Large_siperhik_20161202__4_

Centar za mirovne studije i GONG jutros su uoči sjednice Sabora na kojoj se odlučivalo o poreznoj reformi dočekivali zastupnike i zastupnice vladajuće koalicije tražeći od njih potpisivanje osobnog jamstva da navedena reforma neće produbiti dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj čime garantiraju svojom dvogodišnjom plaćom. Uz jamstva, aktivisti i aktivistkinje donijeli su i Superhika, želeći još jednom ponoviti kako ako se ova Superhik reforma usvoji, država uzeti siromašnima, a dati bogatima.

Većina zastupnika i zastupnica kojima je pred Saborom uživo ponuđeno da potpišu jamstvo, koje su prethodnog dana dobili i putem elektronske pošte, to nisu htjeli učiniti, iako dio njih namjerava u Saboru dići ruku za poreznu reformu. Ovo je jasan pokazatelj kako ni sami zastupnici ne znaju da će reforma za koju se zalažu povećati društvene nejednakosti. Saborska zastupnica HDZ-a, koja je ujedno i predsjednica Saborskog odbora za financije i proračun Grozdana Perić, rekla je da ne može jamčiti da se ovom reformom neće povećati nejednakosti u Hrvatskom društvu, ali da će za reformu ipak glasati.

Alarmantno je nerazumijevanje utjecaja društveno-ekonomskih posljedica onoga za što glasuju koje imaju neki od zastupnika, pa je tako zastupnik Branko Hrg odbio potpisati jamstvo pitajući što porezi imaju s nejednakošću.

Jedino dvoje zastupnika koji su svojom dvogodišnjom plaćom zajamčili da ova porezna reforma neće negativno utjecati na društveno-ekonomske nejednakosti bili su HDZ-ov Darko Milinović i zastupnica MOST-a Ines Strenja Linić, a odgovori preostalih saborskih zastupnica i zastupnika MOST-a i HDZ-a još uvijek se čekaju.

Važno je naglasiti kako je nepoštivanje procedura kod donošenja ove reforme i izostanak javne rasprave za čak 12 propisa, zastupnicima bilo samo marginalno pitanje i ne vide u tome nikakav problem. 

Centar za mirovne studije i GONG  još jednom podržavaju zahtjev Saveza samostalnih sindikata Hrvatske oko povećanja minimalne plaće na 50 posto prosječne plaće. Također važno je da se ostavi porezna stopa od 12 posto i da se raspon koju stopa zahvaća proširi tako da bi građani i građanke s ispodprosječnim, prosječnim plaćama te plaćama koje su malo iznad prosjeka osjetili pozitivne društveno-ekonomske posljedice ove reforme jer je to najveća skupina građana i to ona koja generira potrošnju. 

 

Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije, u okviru IPA projekta „Geometar jednakosti“ i PINS II

Za sadržaj  ovog materijala je isključivo odgovoran Centar za mirovne studije i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.

 

 

Preporučite članak:

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.