SUčENJE FLORENCE HARTMANN POD SUMNJOM ORGANIZACIJA ZA LJUDSKA PRAVA

Large-noimage

Povodom suđenja novinarki Florence Hartmann pred Haškim tribunalom zbog navodnog objavljivanja povjerljivih odluka Žalbenog vijeća u procesu protiv Slobodana Miloševića, organizacije za ljudska prava iz država slijednica bivše Jugoslavije podsjećaju da je sadržaj tih odluka bio predmet brojnih novinskih izvještaja i javne debate nakon presude Međunarodnog suda pravde povodom tužbe BiH protiv Srbije, u veljači 2007. godine i nije jasno zašto je Florance Hartmann došla pod udar haških sudaca.

U to vrijeme, organizacije za ljudska prava u cijeloj regiji bivše Jugoslavije otvoreno su raspravljale zašto Haški tribunal nije dao zapisnike Vrhovnog savjeta obrane Savezne Republike Jugoslavije (VSO SRJ) Međunarodnom sudu pravde (MPS), i zašto MPS nije tražio te dokumente od Srbije u postupku odlučivanja u tužbi BiH protiv Srbije za genocid. Organizacije za ljudska prava veoma su oštro kritizirale odluku Haškog tribunala da prihvati zahtjev Srbije za zatamnjivanje dijelova zapisnika VSO, kao i odluku MPS da ne traži spomenute zapisnike od Srbije, sa obrazloženjem da raspolažu sa dovoljnim dokumentima za odlučivanje. Organizacije za ljudska prava iz Srbije tražile su od Vlade Srbije da objelodani zapisnike VSO i time prekine raširene sumnje da je prikrila dokaze o odgovornosti za genocid u BiH, što ona nije učinila do danas. Javila se ozbiljna sumnja da su Haški tribunal, odlukom o zaštitnim mjerama za zapisnike VSO, i MPS, nezainteresiranošću da prikupi važne dokaze, zaštitili Srbiju od moguće odgovornosti za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici.
 
Organizacije za ljudska prava iz regije bivše Jugoslavije traže od Srbije da se odrekne zaštitnih mjera i time otkloni sumnju javnosti da zatamnjeni dijelovi zapisnika VSO skrivaju činjenice o odgovornosti Srbije u izvršenju genocida u Srebrenici. Organizacije za ljudska prava traže od Haškog tribunala da razjasni odluku o prihvaćanju zahtjeva Srbije (zatamnjivanje zapisnika) i tako otkloni sumnju da su te odluke Haškog tribunala povjerljive kako bi od javnosti sklonila činjenice da se zaštitilo Srbiju od odgovornosti za genocid u Srebrenici. S tim u vezi, suđenje Florence Hartmann treba biti javno i dostupno za praćenje organizacijama za ljudska prava.
 
Akcija za ljudska prava, Podgorica
Aleksandar Zeković, nezavisni istraživač kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori
Anima, Kotor
B.a.B.e. - Grupa za ženska ljudska prava, Zagreb
Biro za ljudska prava, Tuzla
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek
Centar za mirovne studije, Zagreb
Centar za obuku u zastupanju i resurse, Priština
Centar za rehabilitaciju žrtava torture, Priština
Cenzura - Udruga za promicanje medijskih sloboda, Split
Crnogorski ženski lobi, Podgorica
Documenta, Zagreb
Fond za humanitarno pravo, Beograd
Građanska akcija Pančevo, Pančevo
Građanski odbor za ljudska prava, Zagreb
Helsinški komitet za ljudska prava u BiH, Sarajevo
Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj,   Bijeljina
Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd
Helsinški parlament građana, Banja Luka
Inicijativa mladih za ljudska prava – Srbija
Inicijativa mladih za ljudska prava – Crna Gora
Inicijativa mladih za ljudska prava – Kosovo
Inicijativa mladih za ljudska prava – BiH
Integra, Prishtina
Komitet pravnika za ljudska prava, Beograd
Odbor za ljudska prava, Leskovac
Oko vizije-Peć
Partners Kosova, Priština
Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Novi Pazar
Sigurna Zenska Kuca, Podgorica
Udruženje pravnika Crne Gore
Udruženje pravnika za ljudska prava žena – KODI, Peć
Udruženje za mir i pomirenje, čakovica
Udruženje Žene ženama, Sarajevo
Žene u crnom, Beograd
Preporučite članak:

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.