Mirovni studiji su interdisciplinarno obrazovno područje koje se oslanja na teoriju većeg broja znanosti i direktna iskustva predavača i sudionika, kako bi se: (1) shvatili uzroci nasilnih sukoba, (2) razvili pristupi za razumijevanje i zaustavljanje nasilja, rata i teških kršenja ljudskih prava, (3) izgradio održiv mir – pravedni sustavi, društva koja se mogu oduprijeti direktnom i strukturnom nasilju, isključivanju, nejednakosti i usmjerena su na solidarnost i suradnju. Negativan mir shvaćen kao odsustvo nasilja, rata i održavanje ravnoteže straha, mijenjamo pozitivnim mirom - integracijom društva i orijentacijom na uklanjanje uzroka sukoba.

Mirovni studiji CMS-a su prostor analize, kritičkog promišljanja i dijaloga o prošlim, aktualnim i mogućim sukobima u društvu. Uz teoriju, strategije i zakonske okvire Mirovni studiji bave se praksom društvene promjene. Artikuliranjem postojeće aktivističke prakse, na Mirovnim studijima educiramo se i međusobno osnažujemo za razumijevanje direktnog i strukturnog nasilja, transformaciju nejednakih odnosa moći, potičemo na organiziranje i uključivanje, solidarnost i suradnju za društvenu promjenu. Koristimo učenje koje uključuje kritičko promišljanje, uvažavanje iskustva predavača i sudionika/ca i potiče participaciju, angažman i suradnju, kako u procesu učenja, tako i u društvu.

Sudionici/e Mirovnih studija su nemirni građani koji žele aktivno sudjelovati u izgradnji društva s manje nasilja i isključenosti, a više jednakosti i pravde:

- ako društvo i sustav u kojem živimo izazivaju kod vas nemir i zabrinutost i želite ga mijenjati u suradnji s drugima,

- dosadile su vam rasprave unutar vaša 4 zida o domaćoj i globalnoj nepravdi, želite saznati što kaže teorija, kakvi su zakoni, a što poduzimaju ljudi opredijeljeni za promjenu sustava i razvijanje alternativa

-  imate barem 20 godina

-  imate više od 30, 40 i 50 godina

-  želite znati više o temama iz programa i to znanje aktivno koristiti u svojoj okolini

-  rado bi s drugima podijelili svoje strahove i kritike, a spremni ste čuti tuđe i zajednički tražiti rješenja

- možete izdvojiti vrijeme za program (do dva puta tjedno poslijepodne + 1 vikend mjesečno)

 KAKO SE PRIJAVITI

1. Informirajte se o programu u programskim dokumentima (Programska brošura u prilogu)

2. Predajte prijavu, motivacijsko pismo i analizu jednog društvenog problema po izboru

3. Telefonskim putem dogovorite vrijeme intervjua Kontakt: 01.482.00.94 ili 091.33.00.183

4. Vidimo se!

Participacija u troškovima programa iznosi 1.500 kuna (za zaposlene), 1.000 kuna (za studente, umirovljenike, nezaposlene, osobe na stručnom osposobljavanju). Pola navedenog iznosa može se odraditi kroz pomoć u programu i aktivnostima Mirte, Centra za mirovne studije i drugih partnera.

Metode rada reflektiraju vrijednosti za koje se zalažemo - omogućuju uključivanje, razmjenu iskustava i sudjelovanje. Pristup iskustvenog i participativnog učenja pretpostavlja da svatko dolazi s određenim iskustvom i znanjem, da je znanje među nama, te da nas razmjena i kritičko propitivanje osnažuju za djelovanje. Teorija se propituje u kombinaciji s praktičnim i iskustvenim učenjem kroz širok spektar metoda: analize stručnih tekstova i medijskih sadržaja, diskusije, prezentacije, rad u manjim skupinama, igre uloga i druge iskustvene vježbe, oluje ideja, barometre stavova i brojne druge. 

Modulii kolegiji 2015.-2016.

I: Uvod u mirovne studije

1.       Uvod u mirovno obrazovanje

2.       Razumijevanje i transformacija sukoba

3.       Uvod u nenasilno djelovanje

II: Ljudska prava

4.       Vrijednosti ljudskih prava

5.       Međunarodni sustavi ljudskih prava

6.       Spol-rod-queer

III: Izgradnja mira

7.       Osnove izgradnje mira

8.       Suočavanje s prošlošću

9.       Ljudska sigurnost

IV: Suzbijanje rasizma i ksenofobije

10.   Postkolonijalizam i migracije

11.   Emancipacija kulturnog pluralizma u vrijeme izbjeglištva

V: Društvena solidarnost

12.   Globalno društvo i održivi razvoj

13.   Ekonomska nejednakost i radnička prava

14.   Feminizam-ekonomija-politika

15.   Aktivističke prakse i civilno društvo