Osamnaesta generacija nemirnih građana završila je Mirovne studije: Osvrt na prošlu radnu godinu

Large_img_3782

Osamnaesta godina Mirovnih studija (MS), neformalnog obrazovnog programa CMS-a, trajala je od 23. listopada 2015. do 7. lipnja 2016. Od prošle godine MS provodimo u suradnji s ustanovom za obrazovanje odraslih Mirta u koju okupljamo srodne obrazovne programe.

Program je u osnutku CMS-a pokrenut za artikulaciju i prijenos prikupljene antiratne aktivističke prakse i prakse izgradnje mira u post-ratnom društvu. Kao dopuna formalnom obrazovanju uključivao je sadržaje koji nisu dostupni, nisu poželjni ili se zbog metoda i načina provedbe ne uklapaju u institucionalno obrazovanje i nakon osamnaest godina živi na srodnim osnovama. Stari društveni problemi sporo se rješavaju, a novi konteksti se ubrzano pojavljuju. Formalno obrazovanje pruža još premalo mogućnosti za dekonstrukciju društveno - političke i ekonomske zbilje, razvoj kritičkog odnosa i poticanje djelovanja za društvenu promjenu, a mi u program želimo uključiti ljude različitih dobi, obrazovanja i iskustva da rade upravo na tome.

Iako 'obrazovanje za mir u užem smislu', shvaćeno primarno kroz metodu transformacije sukoba u našem okruženju pruža dovoljno materijala za rad, na Mirovnim studijima CMS-a prionuli smo širem kontekstualnom radu na razumijevanju strukturnih problema, traženju alternativa i radu na društvenoj promjeni s ciljem postizanja socijalne pravde i održivog mira. Na tim temeljima i na ovogodišnjim Mirovnim studijima demistificirali smo i dekonstruirali društvenu, političku i ekonomsku zbilju i osnažili sudionike i sudionice da se na informiranim osnovama aktivno uključe u rad na društvenoj promjeni, od osobnih i lokalnih inicijativa, preko organiziranog civilnog društva i dalje… vrijeme će pokazati kojih sve oblika djelovanja.

Program prati rad na osobnoj, društvenoj i političkoj razini. 

Započeli smo s osobnom razinom i iskustvenim razumijevanjem temeljnih pojmova: mirovno obrazovanje, komunikacija, predrasude,  moć, aktivizam nastavili s razumijevanjem i analizom sukoba, preko razumijevanja vrijednosti ljudskih prava došli do domaćih i međunarodnih mehanizama zaštite. Pogled na neučinkovitu praksu, unatoč postojećim mehanizmima, strategijama i zakonima pomogao nam je u kritičkom odmaku, traženju alternativnih i novih sistemskih rješenja, probudio motivaciju za direktan rad. 

Nastali kao posljedica ratom probuđenog mraka koje se još uvijek podgrijava i budi, Mirovni studiji još  ne mogu zaobići pitanja suočavanja s nasilnom prošlošću, aktualnost vlastitih lokalnih doprinosa izgradnji zajednica, doprinosa izgradnji mira 90-tih kroz rad u Pakracu kao ni pogled u sadašnje sukobe, vojne intervencije i njihove posljedice iz diskursa ljudske, a ne nacionalne sigurnosti. 

U 2015. i 2016. jasnije no do sada u svom neposrednom okruženju vidjeli smo posljedice klimatskih promjena, kapitalizma, neokolonijalizma, tržišne ekonomije, proizvedenih kriza i ratova - milijune ljudi primoranih da napuste svoje domove. Italija i Grčka već niz godina alarmiraju i traže pomoć u ovoj dugotrajnoj situaciji, a cijeloj Europi, pa i nama u Hrvatskoj, otvaranjem tzv. Balkanske rute ove je godine to postalo jasnije. Osjetili smo i neposredno se suočili sa svim poteškoćama koje nastaju u želji za rješavanjem problema sustava, prihvata i uključivanja ljudi u naše društvo. U borbi protiv rasizma i ksenofobije nije nam pomogao radikalizirani politički kontekst u Hrvatskoj i Europi prošle godine, ali nam je pomogao da jasnije vidimo potrebu za otporom, borbom, alternativama i traženjem novih strukturnih rješenja.

Pogledali smo šire u globalne uzroke višestrukih kriza: ekonomske krize, krize demokracije, njihovih posljedica i potrebe da usporimo, potražimo alternativna rješenja. Dodatno smo pogledali u ekonomsku nejednakost koja se manifestira u sferi rada, te se upoznali s konkretnim radničkim i sindikalnim borbama. Feministička perspektiva prolazi kroz cijeli program, a posebno smo se bavili i historijatom feminističkog otpora kao i suvremenim feminističkim praksama. 

Iako svakom području prilazimo, kako s teorijske, ali i aktivističke perspektive, na kraju programa posebnu smo pažnju posvetili osnaživanju, informiranju i ekipiranju za vlastiti aktivistički iskorak ističući važnost pojedinačnih aktivističkih metoda i praksi, stavljajući ih u kontekst organiziranog civilnog društva, ali i širi kontekst političke sfere, društvene promjene - naglašavajući još jednom važnost strukturnog razumijevanja nepravde, kao i suradnje i solidarnosti u različitim sferama, s različitim akterima i institucijama u radu u postizanju društvene pravde i održivog mira.

Sve to skupa odradili smo kroz pet obrazovnih modula, 15 kolegija, uz pomoć 20-tak voditelja i još bar toliko gostiju.

Obrazovni moduli i kolegiji bili su: Uvod u mirovne studije (Kolegiji: Uvod u mirovno obrazovanje, Razumijevanje i transformacija sukoba, Uvod u nenasilno djelovanje), Ljudska prava (Vrijednosti ljudskih prava, Međunarodni mehanizmi zaštite, Rod, spol, queer), Izgradnja mira (Uvod u grass-root izgradnju mira, Suočavanje s prošlošću, Ljudska sigurnost), Suzbijanje rasizma i ksenofobije (Postkolonijalizam i migracije, Emancipacija kulturnog pluralizma u vrijeme izbjeglištva), Društvena solidarnost (Globalno društvo i održivi razvoj, Ekonomska nejednakost i radnička prava, Feminističke prakse, Aktvističke prakse i društvena promjena). Detaljan program možete vidjeti ovdje.

U posebnim seminarima i javnim predavanjima radili smo na: Međunarodnoj razvojnoj suradnji (suradnja s platformom Crosol), Uzrocima i posljedicama rata u Siriji, Razumijevanju fašizma i antifašizma (suradnja s Antifašističkom ligom), Anatomijom privremenih migracija (suradnja s udrugom IPAK: Istraživački projekti i autorske koncepcije). Dio polaznika vodili smo na terensku posjetu tvornici i mjestu Borovo, te na obilježavanje 25 godina ubojstva mirotvorca Josipa Reihl Kira.

Voditelji kolegija – redom osobe teorijski i praktično upućene su u područje koje predaju, pokazalo se da znaju prenijeti iskustvo i znanje, a i motivirati sudionike, bili su Lovorka Bačić, Lana Jurman, Andrijana Parić, Ana Raffai, Otto Raffai, Duška Pribičević Gelb, Ivana Radačić, Tanja Vlašić, Sara Lalić, Cvijeta Senta, Goran Božičević, Vesna Teršelič, Gordan Bosanac, Julija Kranjec, Drago Župarić Iljić, Emina Bužinkić, Dražen Šimleša, Jovica Lončar, Jelena Miloš, Iva Ivšić, Vesna Janković, Iva Zenzerović teJasna Račić.

Pomogli su nam i brojni gosti predavači, aktivisti, branitelji, novinari, sindikalisti: branitelj Srećko Karić, dr. sc. Hrvoje Klasić, Goran Grossman i Zlatko Nikolić iz nogometnog kluba Zagreb 041, Iva Ivas i Dijana Ćurković iz Mreže antifašistkinja Zagreba, Sabina Sabolović iz kustoskog kolektiva WHW, novinar Hrvoje Ivančić, Jelena Đokić Jović iz Documente, Viktor Koska iz CEDIM-a, Lana Zdravković sa Mirovnog Inštituta, Mitre Georgiev iz Kuće ljudskih prava, Branimir Šloser i Bojan Nonković iz BIRD-a, Irena Bekić i Duga Mavrinac iz udruge Ipak, časna sestra Vesna Zovkić, Prince Whale Soniyiki iz Društva Afrikanaca Hrvatske, ekipa iz kulinarske zadruge Okus doma, članovi i članice Kluba volontera CMS-a, Predrag Sekulić iz sindikata Nova solidarnost, Goran Jeras iz Zadruge za etično financiranje, Dragutin Varga iz firme ITAS, Stipe Ćurković iz Centra za radničke studije, sindikalistkinje Ružica Gudelj i Iskra Mandarić, Ankica Čakardić iz Centra za ženske studije, dr. sc. Berto Šalaj, dr. sc. Hajrudin Hromadžić, novinar Hrvoje Šimičević, Inicijativa Dobrodošli!, Sanja Kovačević iz fAKTIVa, Zdravko Popović, Dirdem u škole, Tajana Tadić iz Are You Syrious?. 

Izrazito motivirana i odgovorna grupa od 30 sudionika i sudionica stigla je gotovo u istom broju do kraja programa. Dvije osobe odustale su od programa zbog posla. Sudionici i sudionice su nas podržali i sudjelovali u organizaciji brojnih aktivnosti u organizaciji CMS-a i partnera. Sudjelovali su u pripremi i provedbi konferencija, uredskih aktivnosti, istraživanja i imali priliku vidjeti i drugu stranu javnog rada – manje atraktivno dežuranje u uredu, transkribiranje intervjua…, ali jednako važno za održavanje infrastrukture i omogućavanje javnog djelovanja i utjecanja na promjenu.

S nama su u 2015/2016 bile i bili: Barbara Horvatić, Bojan Delević, Dora Sivka, Dunja Ribarić, Ela Đeneš, Helena Obajdin, Ines Mindjek, Iva Anita Knežević, Ivan Laškarin, Ivana Sesar, Ivana Šakić, Jakov Radalj, Kristina Marjanović, Lea Linarić, Leonard Jurić, Lucija Dumančić, Luka Rukavina, Ljubica Novak, Marijana Brcko, Marina Bubalo, Martina Pintar, Matija Čeh, Monika Ciglar, Petra Mađerčić, Sandra Bezmalinović, Sandra Keitoue, Suzana Fugaj, Tanja Štampar i Tea Mađerčić.

Bez prakse nema promjene pa su uz podršku mentora i mentorica prionuli svojim praktičnim radovima. Radili su na ljudskim pravima, antifašizmu, izbjeglištvu te odnosu obrazovanja i rada. U završnoj fazi programa pripremili su: Živu knjižnicu o ljudskim pravima – kako bi studente i mlade upoznali sa različitim organizacijama i pojedincima koji promiču i štite ljudska prava, istražili i snimili film o percepciji antifašizma, uključili se u međunarodni projekt i preveli (anti)Putovnicu i promovirali je javnim događajima, istraživali mogućnosti boljeg povezivanja srednjih škola s tvornicama u zajednici na promjeru Itasa iz Ivanca te analizirali sadržaj kurikularne reforme iz perspektive radničkih prava.

Za Mirovne studije 2015-16 sudionici i sudionice su rekli:

„Smatram da su Mirovni studiji meni jako vrijedno iskustvo, puno toga sam naučila, povezala sam se s mnogim ljudima i lakše mogu djelovati unutar zajednice što me jako veseli… Mislim da radite nešto odlično za ljude i nadam se da ćete usprkos situaciji u društvu to i nastaviti činiti, morate!“

„Drago mi je da sam sudjelovala na MS-ima! Upoznala sam super ljude, stvorila nova prijateljstva, naučila štošta novoga, a možda i najvažnije- aktivirala se u područjima koja me žuljaju i gdje želim vidjeti promjenu. Samo naprijed!“

„Iako imam jako veliku osobnu motivaciju za aktivistički rad, smatram kako Mirovni studiji stvarno raznolikošću tema i iskustvima aktivistima u osobi probude želju da bude dijelom promjene društva i da na bilo koji način pridonese stvaranju boljeg i tolerantnijeg društva.“

„Do sada sam samo ''filozofirala'' i diskutirala o ovim temama. Mirovni su mi poslužili kao katapult u svijet direktnog djelovanja i hvala vam svima od srca na tome. Danas ja potičem ljude da se uključe i djeluju. Ako ne uspijem barem ih natjeram da bolje i dublje promisle.“

Hvala svima koji su bili s nama u ovom pothvatu. Vidimo se sljedeće školske godine - materijala za rad u našem okruženju ne nedostaje. Zainteresirani, javite se i recite prijateljima. Informacije o novoj godini Mirovnih studija nalaze se ovdje i u grafičkom prikazu u privitku ovog članka.

Program Mirovnih studija sufinanciran  je u sklopu: programa IPA Europske unije za Republiku Hrvatsku, kroz projekte: Rasizam i ksenofobija: za izbjegličku i etničku jednakost, Edukacija za građane – građani za društveni razvoj i solidarnost, te Zaklade za razvoj Civilnog društva/Norveški fondovi kroz projekt: Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju.

 

Preporučite članak: