O školama ljudskih prava

Large_narancasta_gif

Škole ljudskih prava za srednjoškolce/ke dio su šireg i višegodišnjeg programa Edukacije za ljudska prava i aktivno građanstvo na Zapadnom Balkanu. Cjelokupan program je započeo 2000. godine, a inicirao ga je Norveški helsinški odbor.
Unutar projekta postoje dvije jednako važne dimenzije, lokalna(Hrvatska) i regionalna(Zapadni Balkan).

Putem Škola nastojimo potaknuti i osnažiti mlade osobe za poštivanje ljudskih prava i integraciju prakse zaštite ljudskih prava u njihov svakodnevni život. Osim informiranja i edukacije o ljudskim pravima i za ljudska prava, kao neizostavni dio promiče se kultura mira i nenasilja, uvažavanje različitosti, društveno pravedni odnosi, solidarnost te aktivno i odgovorno građanstvo. Cjelokupan program je započeo 2000. godine, a inicirao ga je Norveški helsinški odbor.
Unutar projekta postoje dvije jednako važne dimenzije, lokalna(Hrvatska) i regionalna(Zapadni Balkan).
Na lokalnoj razini provode se sljedeće aktivnosti:
Osnovne škole ljudskih prava traju deset dana i okupljaju 20 polaznika/ica 2., 3. i 4. razreda srednjih škola na području cijele Hrvatske te omogućuju mladima da se susretnu, upoznaju, druže, diskutiraju, surađuju, razmjenjuju iskustva i stječu nova, zajednička. Konceptualno se sastoje od predavanja i radionica tijekom kojih se koristi iskustvena i participativna metodologija, a sadržajno pokrivaju: nenasilnu komunikaciju; timski rad i suradnju; razvoj ljudskih prava kroz povijest; institucionalne mehanizme zaštite ljudskih prava; identitete, stereotipe i predrasude; rod i spol, ženska ljudska prava i medije; suočavanje s prošlošću; video aktivizam, forum kazalište i aktivizam mladih.
Do sada je u Hrvatskoj održano 22. takve škole. Iste Škole organiziraju se u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu, a zajedničko im je 60% sadržaja. Preostalih 40% sadržaja ostavljeno je svakoj pojedinoj zemlji da određuje prema svojim potrebama, specifičnim temama i interesima.
Napredne škole namijenjene su bivšim polaznicima/icama osnovnih škola, traju pet dana i okupljaju 15 sudionika/ica. Tijekom napredne škole obrađuje se samo jedna odabrana tema, što nam omogućuje detaljnije i dublje ulaženje u određenu tematiku iz više aspekata.
Također, vjerujemo da razvijanjem projekta možemo unaprijediti institucionalno okružje u području integracije kurikuluma o ljudskim pravima i demokratskom građanstvu u formalnom obrazovnom sustavu. Pored toga, smatramo kako ovaj projekt ima metodološku vrijednost potičući interaktivno iskustveno učenje i praktičnu uporabu naučenoga. Holistički participativan pristup potiče kritičko promišljanje, refleksije, prezentacije, analize i slično.
Tijekom svog postojanja program se konstantno unapređuje i širi novim idejama i u skladu s novim potrebama. Tako su zbog velikog interesa polaznika škola, ali i kako bi se osigurao širi društveni utjecaj, formirane grupe mladih/omladinske grupe koje funkcioniraju u sklopu svake od partnerskih organizacija uključenih u program. Na ovaj način daje se prilika onim polaznicima, koji su nakon škola zainteresirani i motivirani da se i dalje bave zaštitom i promocijom ljudskih prava, da se uključe u postojeće aktivnosti, iniciraju vlastite i preuzmu aktivnu ulogu u mijenjanju svojih društava.

Osim toga, projekt razvija i dimenziju regionalne suradnje, pa je do sada održano ukupno 17 regionalnih škola, na kojima su mladi iz cijele regije dobili priliku da se upoznaju, druže, razmijene iskustva i zajednički uče. U regionalnom programu sudjeluju: Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Helsinški komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, Centar za građansko obrazovanje iz Crne Gore, Helsinški komitet za ljudska prava u Makedoniji, i Centar za mirovne studije u Hrvatskoj.
Analize izvršenih evaluacija sa polaznicima škola nepobitno ukazuju da su škole postigle svoj cilj. Uz to, prošle godine završena je vanjska evaluacija programa za period 2006.- 2009. godine, koju možete naći u prilogu.
Program financijski podržavaju Ministarstvo vanjskih polova Kraljevine Norveške i Grad Zagreb.

 

 

Preporučite članak:

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.