Javne politike

Program javnih politika izgradnje mira Centar za mirovne studije bavi se cijelokupnim procesom javnih politika u specifičnim područjima identificiranim kao relevantnim u širem i pozitivnom kontekstu izgradnje mira. Ta područja obuhvaćaju suzbijanje diskriminacije, pravo na azil, ljudsku sigurnost, međuetničke odnose i interkulturalizam te mirovno obrazovanje. Javnim politikama bavimo se kroz cijelokupni proces izrade i analize samih politika te tako utječemo na donošenje ili izmjene određene politike, izrađujemo istraživanja i/ili preporuke kao temelj za određenu politiku te zagovaramo širu društvenu promjenu u nekom od navedenih područja. Kroz edukacije i kampanje zagovaranje usmjeravamo na javnost, a kroz istraživanja, analize i stručni rad prema zakonodavnim promjenama.

Ljudska
sigurnost

CMS vjeruje kako je u nadolazećem periodu važno
sve više prihvaćati, promovirati i razumijeti koncept ljudske sigurnosti,
primarno prilikom transformacije klasičnih sigurnosnih institucija. Ljudska
sigurnost polazi od sigurnosti svakoga pojedinca i zadaća joj je uspostaviti
sigurnosne mehanihzme koji se neće primarno temeljiti na kolektivu, već na
potrebama svakog člana društva. U tom smilsu CMS radi na promociji koncepta ljudske
sigurnosti u domaćim i međunardnim sigurnosnim politikama. Naš fokus posebno se
odnosi na rad policije, sigurnosno-obavještajnog sustava i vojske.

Suzbijanje
diskriminacije

Jedno od univerzalnih ljudskih prava je pravo na
slobodu od diskriminacije i pravo na jednako postupanje, a zaštita jednakosti i
nediskriminacije je temeljna vrijednost razvijenih demokratskih društava. Danas
u nedovoljno razvijenoj demokraciji koja obilježava hrvatsko društvo, potreba
za stvaranjem okruženja koje garantira jednako postupanje, važan je i velik dio
šireg okvira izgradnje mira kojom se Centar za mirovne studije bavi.

Diskriminatorni stavovi i ponašanje proizlaze iz stereotipa i predrasuda
koje su pak posljedica generaliziranja i uopćavanja te stvaranja
pojednostavljenih i vrlo često iskrivljenih slika prema drugačijima od nas
samih i/ili grupe kojoj pripadamo. Takvi stavovi najčešće dovode do
diskriminatornog ponašanja koje vidimo kao oblik nasilja.

U Hrvatskoj je od 2009. godine na snazi Zakon o
suzbijanju diskriminacije i Centar za mirovne studije provodi aktivnosti koji
podržavaju provedbu tog Zakona.

Svjesni smo da je diskriminacija toliko
kompleksan problem da je za sveobuhvatan i efikasan rad na suzbijanju
diskriminacije osim reaktivnog djelovanja (kroz nacionalno i međunarodno
zakonodavstvo) potrebno i preventivno djelovanje. Naime, sama legislativa ne
može riješiti problem diskriminacije u cijelosti već je potreban širi i
dugotrajan rad na promjeni konteksta i društvenih obrazaca koji djeluju kao
plodno tlo za diskriminaciju.

Tako od 2009. godine u okviru
anti-diskriminacijskih projekata radimo na stručnim edukacijama specifičnih
društvenih skupina u doticaju sa Zakonom (edukacije za pravosuđe, tijela
lokalnih vlasti, Ministarstvo unutarnjih poslova, pravobraniteljstva, poslovni
sektor i organizacije civilnog društva), izrađujemo istraživanja zakonodavnog
anti-diskriminacijskog okvira te istraživanje stavova o diskriminaciji i javne
kampanje. U okviru aktivnosti tiskane su brojne stručne publikacije o samom
Zakonu kao i letci za krajnje korisnike Zakona (sve publikacije dostupne su
uredu Centra za mirovne studije). U zadnjih godinu dana radimo na osnaživanju
civilnog društva u praćenju i suzbijanju diskriminacije.

Međuetnički odnosi i interkulturalizam

Danas nam se često čini kako nam trebaju posebni zakoni, vladini odbori i
nevladini projekti koji će novim nazivima imenovati nešto što smo prije dvadeset
godina imali „pod normalno“. Tako je i sa imenom ovog programa Centra za
mirovne studije, koje nas vraća u sam početak rada naše organizacije: crtom
razgraničenja podijeljen grad Pakrac u kojemu je rat zamijenio dotadašnje međuljudske odnose, koje danas nazivamo međuetničkim. I danas smo tamo kad god
možemo, na području zapadne Slavonije, gdje pokušavamo smanjiti broj onih
kojima je psiho-socijalna ili pravna pomoć potrebna i povećati broj onih koji
tu pomoć daju.

Kada se osvrnemo na svoj rad uočavamo da se najviše bavimo posljedicama
promjena koje su se dogodile u ovom „našem“ dijelu svijeta prije točno dvadeset
godina i koje su trajno promijenile identitete prostor-a i živote ljudi.

Interkulturalizam za nas također znači i da volimo putovati, tražiti i naći
dobre partnere izvan granica (koje propitujemo) zemlje u kojoj živimo i za koju
želimo da postane 'zemlja za 5' za sve koji se u njoj nađu!

U 2012. godini i dalje ćemo raditi na smanjenju utjecaja ekonomske krize na
posebno ranjive skupine i ostvarivanju njihovih ljudskih prava, većinom na području
za kojeg bi voljeli da stvarno i postane područjem od posebnog državnog
interesa te kroz različite aktivnosti (istraživanja, konferencije, ljetne
škole, filmski festival) nastavljamo dobro uhodanu suradnju s Komitetom
pravnika za ljudska prava (YUCOM) iz Beograda, udrugom Pokretač iz Korenice,
udrugom Delfin iz Pakraca, Građanskim odborom za ljudska prava Karlovac,
Društvom za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića Mostovi
(Zagreb-Islam Grčki), Mirovnim inštitutom iz Ljubljane i Centrom za kulturnu
dekontaminaciju iz Beograda.

Zaštita ljudskih prava

Centar za mirovne studije kontinuirano radi na poboljšanju zaštite ljudskih
prava u RH čije je poštivanje preduvjet trajnom i održivom miru. Želimo postići
povećanje standarda zaštite ljudskih prava prije svega edukacijom i razmjenom
iskustava o korištenju Europskog suda za ljudska prava kao krajnje instance
kojoj se obraćamo kada zakaže nacionalno pravosuđe. Nadalje, kroz strateške
slučajeve u kojima je prepoznato da nadležna tijela ne postupaju u cijelosti u
skladu s međunarodnim odnosno europskim standardima, želimo podići svijest
o problemima prisutnima u društvu s
ciljem izmjene određenog zakona ili prakse. Pri tome surađujemo s timom
odvjetnika/ca koji su prošli edukaciju Centra za mirovne studije za Europsku
konvenciju za zaštitu ljudskih i prava i temeljnih sloboda.

Afirmacija prava na azil

Od 2003. godine u našem radu važnom držimo temu ljudskih prava stranaca,
osobito tražitelja/ica azila i nezakonitih migranata/ica. Azil je pravna i politička
zaštita koja se dodjeljuje onim izbjeglicama koje osjećaju osnovan strah od
proganjanja zbog pripadnosti određenoj rasi, naciji, zbog boje kože,
religijskog vjerovanja, pripadnosti određenoj političkoj skupini ili zbog
drugačijeg političkog mišljenja. Ovom tematikom bavimo se kroz praćenje razvoja
azilne politike i one prema nezakonitim migrantima, zagovaranjem integracijskih
politika prema institucijama te direktnom pomoći i podrškom azilantima/icama u
integraciji i tražiteljima/icama azila putem tečaja hrvatskoga jezika. 2004.
godine inicirali smo akcijsko istraživanje 'Azil u Hrvatskoj'
koje je ujedno bilo i prvo istraživanje o azilu u RH uopće. Rezultati
istraživanja odveli su nas u višegodišnju kampanju 'Hrvatska
- (k)raj na zemlji' koju provodimo još i danas. Iako se CMS
primarno ne bavi socijalnom politikom i socijalnim uslugama, primjećujemo kako
je socijalna uključenost tražitelja/ica azila i azilanata/ica slaba te od
dodjele prvog azila u Hrvatskoj radimo na razvijanju integracijskih politika za
azilante/ice, osobe koje će svoj život provesti u Hrvatskoj i koje se suočavaju
sa iznimno teškim životnim uvjetima vezano uz usvajanje hrvatskog jezika,
prilika za zaposlenje, daljnjeg obrazovanja, smještaja te kvalitetne
zdravstvene i socijalne skrbi.

Javne politike mirovnog obrazovanja

Centar za mirovne studije zalaže se da se sadržaji, vrijednosti i metode
obrazovanja za mir uključe u formalni obrazovni sustav. Zagovaranjem mirovnog
obrazovanja aktivno se bavimo od 2009. godine, kada smo pokrenuli dugoročnu
kampanju „Zvoni za mir“ te kroz rad neformalne koalicije za odgoj i obrazovanje
za ljudska prava i demokratsko građanstvo (ODG) koja se sastoji od 20-tak
organizacija civilnog društva.

Sadržaji obrazovanja za mir zapravo su temeljne životne kompetencije, a
njihovo usvajanje dugoročan je doprinos prevenciji nasilja u društvu. Poseban
značaj imaju s obzirom na činjenicu da je Hrvatska zemlja nedavnog oružanog
sukoba, te još uvijek osjeća posljedice društvene i ekonomske tranzicije.
Temeljni sadržaji obrazovanja za mir su: nenasilna komunikacija i
transformacija sukoba, nenasilno djelovanje, usvajanje vrijednosti zaštite
ljudskih prava, poticanje suradnje, izražavanje vlastitih identiteta i
uvažavanje različitosti, kritičko mišljenje, aktivno rješavanje problema i
aktivan odnos prema zajednici. Smatramo da navedene sadržaje djeca i mladi
trebaju sustavno usvajati tijekom svog obaveznog školovanja.
Kako bi se dugoročno potaklo usvajanje i korištenje ovih sadržaja, metode koje
ih trebaju pratiti su participativno, iskustveno i aktivno učenje primjereno
dobi i razvoju djece, mladih i odraslih.
Cilj nam je da se obrazovanje za mir kvalitetno i sustavno uključi u cjeloviti
program Odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo.

Preporučite članak