Novim Paktom o migracijama i azilu započinje nova smrtonosna era digitalnog nadzora zbog kojeg će se proširiti digitalna infrastruktura na granicama EU-a kao dio režima koji se temelji na kriminalizaciji, kažnjavanju migranata i osoba druge boje kože.

Ova izjava opisuje kako će okvir Pakta omogućiti, te u nekim slučajevima i naložiti, primjenu štetnih tehnologija i praksi nadzora protiv migranata. Također, ističemo da u Paktu postoje siva područja koja ostavljaju mogućnost za razvoj nametljivog i nasilnog nadziranja i obrade podataka u budućnosti.

Pakt o migracijama i azilu omogućuje digitalni nadzor migranata

Kako će se na granicama i u detencijskim centrima primjenjivati sve intruzivnije tehnologije, osobni podaci ljudi masovno će se prikupljati i razmjenjivati među policijskim snagama diljem EU-a, a biometrijski identifikacijski sustavi koristit će se za praćenje kretanja ljudi i pojačati policijski nadzor nad nedokumentiranim migrantima. Pakt će naložiti cijeli niz tehnoloških sustava za identifikaciju, filtriranje, praćenje, procjenu i kontrolu ljudi koji ulaze ili već jesu u Europi.

Ovi sustavi će ojačati već ionako okrutni status quo. Kreatori europske politike već godinama biraju tretirati kretanje ljudi prema prostoru Europske unije uglavnom kao sigurnosno pitanje. Rezultati takve politike su vrlo ograničeni sigurni i regularni putevi za dolazak u Europu, raširena kriminalizacija onih koji su na takvom putu te sustavno iskorištavanje i diskriminacija onih koji ovdje već žive. Ulaganje u tehnologiju koja služi ovom ionako štetnom sustavu uglavnom će koristiti tehnološkim i sigurnosnim tvrtkama koje ubiru financijske plodove ove agende - dok guraju ljude na opasnije rute i daju više dozvola za rasno profiliranje na našim granicama i u našim zajednicama.

Ovo su glavni načini na koje Pakt o migracijama i azilu stvara opasan sustav nadzora migranata:

• Migranti kao osumnjičenici: širok režim digitalnog nadzora

Pakt o migracijama proširuje široki sustav prikupljanja podataka i automatske razmjene, što dovodi do režima masovnog nadzora migranata. Promjene u Uredbi o Eurodacu naložit će sustavno prikupljanje biometrijskih podataka migranata (uključujući i slike lica), koji će se čuvati u ogromnim bazama podataka do 10 godina, razmjenjivati u svakom koraku migracijskog procesa i učiniti dostupnim policijskim snagama diljem Europske unije u svrhu praćenja i provjere identiteta. Minimalna dob za prikupljanje podataka snižena je s četrnaest na šest godina, uz mogućnost primjene prisile ako metode prilagođene djeci ne budu uspijevale.

Nadalje, novouspostavljeni postupci provjere i granični postupci (Uredba o dubinskoj provjeri) nalagat će razne sigurnosne provjere i procjene svih ljudi koji neregularno ulaze u Europu, uključujući tražitelje azila, s potencijalom za automatizirano donošenje odluka temeljeno na umjetnoj inteligenciji. Ovi postupci zahtijevat će provjeru osobnih i biometrijskih podataka svake osobe koja uđe u EU s višestrukim nacionalnim i europskim policijskim i imigracijskim bazama podataka, kao i sustavima kojima upravljaju Europol i Interpol, povećavajući mogućnost transnacionalne represije branitelja ljudskih prava. Osobe za koje se utvrdi da predstavljaju “rizik za nacionalnu sigurnost ili javni red” bit će gurnute u ubrzane granične postupke s manje zaštitnih mjera za obradu zahtjeva za azil (Uredba o azilnim postupcima i Direktiva 2008/115/EZ). Ne samo da su koncepti nacionalne sigurnosti i javnog reda opasno nejasni i nedefinirani pojmovi koji ostavljaju široko diskrecijsko pravo državama članicama, oni također otvaraju put potencijalno diskriminatornim praksama u postupcima provjere, koristeći nacionalnost kao zamjenu za rasu i etničku pripadnost u tim procjenama. Nadalje, čak bi i obitelji s djecom i djeca bez pratnje mogle biti zadržane u graničnim postupcima, uz visok rizik da budu de facto pritvorene.

U kontekstu azilnih postupaka, Pakt će omogućiti intruzivne tehnološke prakse u različitim fazama obrade azila. Uredba o azilnim postupcima predviđa pojačane pretrage osobnih predmeta, utirući put invazivnim praksama poput izvlačenja podataka iz mobilnih telefona, što uključuje zapljenu osobnih elektroničkih uređaja (kao što su telefon ili laptop) kako bi se izvukli podaci koji se mogu koristiti za pronalaženje dokaza za procjenu istinitosti njihovih zahtjeva (na primjer, u postupku traženja azila) ili provjeriti njihov identitet, dob ili zemlju podrijetla. Takve invazivne prakse uspješno su suzbijene u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, ali se i dalje koriste u nekoliko europskih zemalja. Štoviše, Uredba o azilnim postupcima također dopušta korištenje razgovora na daljinu i videokonferencije za osobe u pritvoru i tijekom žalbenog postupka. To ne samo da izaziva zabrinutost u vezi s privatnošću i zaštitom podataka, već povećava izolaciju ljudi koji su već u ranjivoj situaciji te riskira negativan utjecaj na kvalitetu i pravednost postupaka.

• Tehnološko upravljanje zatvorskim objektima za migrante

Novouvedena provjera i granični postupci dovest će do toga da će više ljudi, uključujući djecu i obitelji, biti držano u detencijskim objektima sličnim zatvorima po uzoru na “centre zatvorenog kontroliranog pristupa” koji već djeluju u Grčkoj. Ove centre karakteriziraju senzori pokreta, kamere i pristup otiscima prstiju, modelirajući sustav digitalnog upravljanja imigracijskim objektima koji se oslanja na visokotehnološki nadzor za praćenje i kontrolu ljudi. Prema Paktu, očekuje se da će najmanje 30.000 ljudi biti u “graničnim postupcima” u bilo kojem trenutku, što vjerojatno uključuje pritvaranje ili ograničavanje kretanja. Pakt predviđa širenje pritvora diljem Europe umjesto da ih se koristi kao posljednju opciju.

• Tehnološki omogućeno rasno profiliranje na unutarnjim granicama EU-a

Uz Pakt o migracijama postoje i druge zakonodavne promjene migracijske politike EU-a. Reforma Zakonika o schengenskim granicama, koja bi trebala biti usvojena 24. travnja 2024., generalizirat će policijske provjere, olakšavajući praksu rasnog profiliranja na teritoriju EU-a.

Ovaj novi zakon potiče povećanu upotrebu tehnologija nadzora i praćenja na unutarnjim i vanjskim granicama. Tehnologije kao što su bespilotne letjelice, senzori kretanja, termovizijske kamere itd. koriste se za identifikaciju ljudi koji prelaze granice i pokazalo se da olakšavaju nasilna vraćanja.

Otvaranje vrata budućem proširenju sustava nadzora granice

Pakt o migracijama i azilu temelji se na postojećim okvirima koji reguliraju korištenje digitalnog nadzora u migracijama. Akt o umjetnoj inteligenciji EU-a uvodi popustljiv okvir za upotrebu umjetne inteligencije od strane organa za provođenje zakona, kontrolu migracija i agencija za nacionalnu sigurnost, stvara rupe u zakonu te potiče upotrebu opasnih sustava nadzora nad najmarginaliziranijima u društvu.

U ovom okviru, u kombinaciji s Paktom o migracijama i novim postojećim razvojem tehnologije nadzora, možemo očekivati:

• Automatizirano profiliranje i procjene sigurnosnih rizika i ranjivosti kako bi se navodno olakšale odluke o postupcima azila, sigurnosnim procjenama, detenciji i deportaciji migranata. Paktom se pretpostavljaju brojni načini korištenja umjetne inteligencije u donošenju odluka, primjerice tijekom postupka procjene “rizika za nacionalnu sigurnost” ili prijetnju “javnoj sigurnosti” ili za procjenu razine ranjivost tražitelja azila. Ne samo da to može dovesti do brojnih kršenja obveza zaštite podataka i narušavanja privatnosti, već po svojoj prirodi krši i pravo na nediskriminaciju jer usustavljuju pretpostavke o povezanosti osobnih podataka i karakteristika s određenim rizicima. Uvođenje automatizirane procjene u postupcima azila značit će manje zaštite te udaljavanje od načela individualiziranog pristupa svakom slučaju i osjetljivosti na potrebe u procjeni međunarodne zaštite.
• Korištenje alata kojim bi se predviđala veća kretanja ljudi, a koji bi se temeljili na pristranim statističkim podacima prikupljenim o neregularnim ulascima i zahtjevima za azil, ali i za postupanja na terenu za sprječavanje tih kretanja. Sličan alat testiran je u projektu Horizon 2020 ITFlows.
• Detektori laži koji tvrde da otkrivaju govori li netko istinu analizirajući pokrete lica koji su dovoljno opasni i nepouzdani da budu zabranjeni prema Aktu o umjetnoj inteligenciji EU-a – osim u kontekstu granica i policije.
• Sustavi za prepoznavanje dijalekata i druge intruzivne tehnologije koje se koriste u kontekstu zahtjeva za azil ili vizu, koji bi se koristili za procjenu istinitosti zahtjeva podnositelja zahtjeva. Ova tehnologija, osim što stvara okvir prema kojem se tražitelje međunarodne zaštite uvijek gleda sa sumnjom, temelji se na neznanstvenim i često pristranim, diskriminirajućim pretpostavkama, a na temelju kojih se donose odluke koje imaju ogroman i štetan utjecaj na živote ljudi.
• Tehnologije nadzora granica kao što su daljinska biometrijska identifikacija na graničnim područjima, dronovi i termalne kamere za sprječavanje prelaska granice u Europsku uniju i unutar nje. Dok su neke tehnologije nadzora već u upotrebi, širok raspon sustava je intenzivno testiran u projektima koje financira EU kao što su FOLDOUT Solution, ROBORDER, BorderUAS, Nestor. Njihovu upotrebu na unutarnjim granicama potiče Zakonik o schengenskim granicama.

Što je sljedeće?

U svojoj konačnoj verziji, Pakt predstavlja daljnje ugrađivanje tehnologija nadzora u EU i šire, kao sve ključniji dio svog arsenala za održavanje Tvrđave Europe. To predstavlja daljnju eroziju temeljnih prava i normalizaciju digitalnog nadzora na granicama i unutar njih, što je opravdano pristupom migracijskoj politici temeljenoj na represiji, a ne na pravima.

Kao #ProtectNotSurveil koalicija, nastavit ćemo osuđivati upotrebu digitalnih tehnologija na različitim razinama politika i prakse EU-a i zagovarati pravo ljudi da se kreću i traže sigurnost i dostojanstvo bez rizika od povrede, nadzora ili diskriminacije. Koalicija će u dogledno vrijeme objaviti detaljniju analizu digitalnih učinaka Pakta o migracijama i azilu.

Kako biste saznali više o radu koalicije ili se pridružili našim naporima da osudimo upotrebu digitalnog nadzora u migracijama, kontaktirajte nas: info@protectnotsurveil.eu

Koalicija #ProtectNotSurveil

 

Access Now, Equinox Initiative for Racial Justice, European Digital Rights (EDRi), Platform for International Cooperation on Undocumented Migrants (PICUM), Refugee Law Lab, AlgorithmWatch, Amnesty International, Border Violence Monitoring Network (BVMN), EuroMed Rights, European Center for Not-for-Profit Law (ECNL), European Network Against Racism (ENAR), Homo Digitalis, Privacy International, Statewatch, Dr Derya Ozkul, Dr. Jan Tobias Muehlberg i Dr Niovi Vavoula