Potrebno je smanjiti, a ne povećati proračun za obranu

Large_hina_fah_vojska__vojnici

Centar za mirovne studije (CMS) izražava zabrinutost najavama Vlade RH o povećanju vojnog proračuna. Hrvatska trenutno izdvaja visokih 1,23 posto BDP-a za potrebe obrane, a primjerice za istraživanje i razvoj niti jedan posto BDP-a (0,79% BDP-a). 

Potpuno je neprimjereno povećavati vojni proračun u trenutku kada ne postoje direktne prijetnje teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti zemlje, a 87 posto umirovljenika živi u riziku od siromaštva prije socijalnih transfera, u trenutku kada nam je gotovo 31 posto mladih nezaposleno i velik dio njih napušta Hrvatsku te kada se u pet županija broj stanovnika smanjuje za čak dva posto godišnje, prema rezultatima istraživanja CMS-a Geometar nejednakosti. Argument kojim se neprekidno manipulira javnost o tzv. nalogu izdvajanja dva posto BDP-a za svaku članicu NATO-a ne stoji budući da zadana brojka nije ni na koji način pravno obvezujuća za bilo koju članicu NATO-a: u 2015., samo pet od 27 članica NATO-a izdvojile su dva posto BDP-a ili više za obranu. Riječ je o neformalno okvirnom dogovorenom broju kojemu su članice NATO-a pozvane da teže, no bez obaveze. 

Da se radi o pretjeranoj i politički motiviranoj brojci, govori i činjenica da čak 13 od 27 članica NATO-a izdvajaju manje novaca za obranu u odnosu na BDP nego Hrvatska, a među njima su puno bogatije i razvijenije zemlje: Njemačka (1,19 posto), Danska i Nizozemska (1,17 posto), Italija (1,11 posto), Kanada (0,99 posto), Slovenija (0,94 posto), Španjolska (0,91 posto ) i Belgija (0,85 posto ). Ono gdje Hrvatska izdvaja manje nego ostale članice NATO-a i što bi nas trebalo zabrinjavati za budućnost razvoja Hrvatske su izdvajanja za obrazovanje: Hrvatska je jedna od članica NATO-a koja izdvaja najmanje za obrazovanje

Hrvatska, kao zemlja poraća, ima moralnu dužnost doprinijeti međunarodnoj sigurnosti na mnogo drugih načina nego putem vojnih angažmana. Nedavni primjer je i postupanje Hrvatske u humanitarnoj krizi prošle godine gdje smo u radu s izbjeglicama istaknuli humanost pred vojskom i nasiljem. Ipak, niz nedavnih poteza vladajućih svjedoči da se ponovno događa militarizacija Hrvatske, a takve politike kumulativno mogu dugoročno postati opasne za građane. Stoga, CMS apelira na:

1. Vladu da smanji proračun za obranu na najviše jedan posto te nastavi raditi na učinkovitijem i transparentnijem upravljanju proračunskim sredstvima za obranu;

2. Da sredstva namijenjena povećanju proračuna MORH-a, Vlada dodijeli proračunu MZOS-u za izjednačavanje standarda uvjeta rada u školama diljem Hrvatske te za povratak i implementaciju kurikularne reforme koju su podržali deseci tisuća ljudi na prosvjedima u lipnju 2016.;

3. Vladu da se koordinacija izrade nove Strategije nacionalne sigurnosti dodjeli vladinom stručnom ne–vojnom tijelu umjesto MORH-u koji zbog prirode svog rada ne može sagledati široki spektar mogućih prijetnji te u obzir uzeti samo one koje predstavljaju direktnu fizičku ili digitalnu prijetnju, a ne socio-ekonomske i prijetnje demokratskom poretku. CMS predlaže Vladi u izradu Strategije uključi i druge gospodarske, javne aktere kao i civilno društvo;

4. Predsjednicu RH da ukine svoj vojni kabinet i umjesto njega otvori kabinet za mlade kako bi se počela baviti realnim, a ne imaginarnim prijetnjama hrvatskom društvu.

 

FOTO: Hina, FaH

 

Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije, u okviru IPA projekta „Geometar jednakosti“ i PINS II

Za sadržaj  ovog materijala je isključivo odgovoran Centar za mirovne studije i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.

Preporučite članak: