Centar za mirovne studije otvara prijave za Mirovne studije, jedinstveni obrazovni program za sve koji žele nenasilnim djelovanjem stvarati pozitivne društvene promjene. Program u 2025. godini održavat će se online i uživo, a prijave su otvorene do 8. prosinca 2024. godine za sve osobe starije od 20 godina, bez obzira na prethodno obrazovanje ili iskustvo.
Prije pet godina, Amarkhela, mladića koji je tada tek zakoračio u dvadesete godine života, u leđa je upucala hrvatska policija i doživotno ga vezala uz invalidska kolica. Amarkhel je s bratom pobjegao iz Afganistana i došao u Hrvatsku 16. studenog 2019. godine, kako bi tražio zaštitu, ali umjesto zaštite i sigurnosti u okolici Tuhobića ga je policijski službenik upucao usred šume na hrvatskom teritoriju, zbog čega je umalo izgubio život.
Tjedan globalnog obrazovanja 2024. godine započinje 18. studenog i traje do 24. studenog. Od Opuzena preko Preloga do Osijeka i online prostora, organizacije, institucije i škole iz 15 gradova sudjelovat će u ovogodišnjem Tjednu u Hrvatskoj s više od 30 različitih aktivnosti.
Centar za mirovne studije od 18. do 24. studenog koordinira Tjedan globalnog obrazovanja pod motom "Povezani ljudi za uključiv planet".
Pozivamo vas na predstavljanje publikacije „Kome propadaju bivše vojne nekretnine? Iskustva prenamjene u Hrvatskoj“ 20. studenog u 18 sati, u Teslinoj 7 – Galerija Nova
Na pragu posljednje godine mandata ove Vlade, Platforma 112 izražava žaljenje i zabrinutost zbog propuštenih prilika koje su rezultirale sve manjim brojem ljudi koji uistinu ostvaruju svoja prava i daljnjim gubitkom povjerenja građana. Umjesto zaokreta u odnosu na kleptokratsko nasljeđe HDZ-a i iskoraka prema povećanju kvalitete demokracije i izlasku iz ekonomske krize, Vlada je u praksi odabrala status quo kada se radi o vladavini prava, kvaliteti demokracije, zaštiti ljudskih prava, javnih dobara i suočavanju s ratnom prošlošću. Ocjenu reformskih kapaciteta Vlade RH u protekle tri godine mandata u odnosu na zahtjeve Platforme 112 objavljujemo svjesni ambijenta političke polarizacije u kojoj se ratne traume recikliraju u svrhu političkih manipulacija, a konzervativna desnica raspiruje strahove i strasti te pronalazi krivce u drugima i drugačijima. U takvom kontekstu, suočeni smo s poraznom činjenicom da niti jedan naš zahtjev nije u potpunosti ostvaren, a da su zadovoljavajući pomaci vidljivi u tek 16 zahtjeva, što zbirno čini tužnih 14%. Kao glavni razlog nameće se problem kompetencija, osobito vezanih uz vodstvo i strateško upravljanje. Očito je da su izabrani nositelji nove vlasti došli nepripremljeni čak i za one reforme koje predstavljaju dug iz razdoblja pregovora, a za koje su se snažno zalagali kako u opoziciji, tako i u Planu 21. Odustajanje od vlastitih političkih ciljeva nije bilo popraćeno preuzimanjem odgovornosti, osobito u slučaju premijera, ali i drugih čelnika koji su se implicite, ali i neformalno, pozivali na izostanak zelenog svjetla na samom vrhu. Uvjereni smo da je uzrok ekonomske, ali i sve snažnije društvene krize vidljive po sve dubljim svjetonazorskim sukobima i netoleranciji temeljno politički. Unatoč deklariranim načelima otvorenosti i pomacima u pojedinim resorima, obuhvatna analiza pokazala je da je i dalje na snazi i ignoriranje uloge i važnosti građana i organiziranog civilnog društva, posebice u politički „teškim“ pitanjima. Duboko svjesni okolnosti u kojima živimo, mi ne odustajemo i ne pristajemo dosadašnji dugogodišnji pad na dno prihvatiti kao činjenicu kojoj nema alternative. Hrvatska država i društvo moraju moći naći izlaz iz ekonomske krize, osiromašenja sve većeg broja građana, urušavanja temeljnih vrijednosti demokracije i vladavine prava, ukratko, beznađa koje nas blokira i vodi unatrag. Nužno je prekinuti s borbom za vlast vlasti radi, manipuliranjem u ime ideologija u koje se zapravo često i ne vjeruje. Treba prestati vikati i prijetiti, prozivati i zazivati. Umjesto hajki na neistomišljenike predlažemo dijalog. Zaokret prema uključivanju svih zainteresiranih u zajedničku akciju za solidarnost, toleranciju i kreativnost je moguć. Moramo sjesti i zapodjenuti razgovor.
U petak je, 7. studenoga, u okviru 22. Godišnje konferencije hrvatskih psihologa održane u Rovinju pod nazivom 'Kako obrazovanju dodati boju', organiziran okrugli stol Perspektiva škola demokratskog obrazovanja u našem sustavu odgoja i obrazovanja. Uz moderaciju Darka Lončarića s Učiteljskog fakulteta u Rijeci, na okruglom su stolu sudjelovale: Dragana Bolješić, Martina Vičić Crnković i Lana Cvitak iz inicijative za slobodnu školu s vizijom društva demokratskog obrazovanja te Emina Bužinkić ispred GOOD Inicijative i Centra za mirovne studije koji se zalažu za kvalitetno i sustavno uvođenje obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u hrvatski obrazovni sustav.
Danas je u Kući ljudskih prava održan okrugli stol na temu uloge sveučilišta u afirmaciji građanskog odgoja i obrazovanja. Početno je polazište diskusije prepoznavanje civilne misije sveučilišta u društvu, odnosno sinergijskog stvaranja i transformacije sveučilišne uloge ka društveno odgovornom obrazovnom okruženju.
Trening organiziraju Mreža mladih Hrvatske (MMH) i Centar za mirovne studije (CMS) a namijenjen je mladima iz organizacija koje su članice Mreže mladih Hrvatske. Cilj treninga je upoznavanje sudionika/ca s konceptom nediskriminacije to jest, želimo da dobijete znanja o tome što možete učiniti u svojim lokalnim zajednicama da pridonesete smanjenju podjela: na bogate, siromašne, mlade, stare, rokere i one koji idu na narodnjake, cure koje vole cure i dečke koji vole cure.
