U Hrvatskoj su u posljednjih desetak godina porasle predrasude, ksenofobija, doživljaji prijetnje i negativan odnos prema doseljavanju stranaca, a posebice prema konkretnim skupinama migranata, pokazalo je istraživanje „Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom društvu u 2024. godini: prijetnja, susret, suživot?“ čije je preliminarne rezultate objavio Centar za mirovne studije (CMS) na Međunarodni dan migranata.

Centar za mirovne studije poziva na okrugli stol i predstavljanje istraživanja "Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom društvu u 2024. godini: prijetnja, susret, suživot?" u srijedu, 18.12. u 10:00 u Centru mladih Ribnjak, Park Ribnjak 1 u Zagrebu.

U Centru mladih Ribnjak, 15. prosinca 2024. godine od 10 do 23 sata obilježit će se Međunarodni dan migranata, kojeg je Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila 18. prosinca 2000. godine. Cilj obilježavanja ovog dana je isticanje doprinosa migranata gospodarstvima njihovih zemalja i zemalja u koje migriraju te promicanje važnosti zaštite ljudskih prava i osiguranje dostojanstvenih životnih uvjeta.

Povodom Međunarodnog dana tolerancije 16. studenoga 2024. godine, objavljena je statistika nasilja motiviranog predrasudama i mržnjom za 2023. godinu koju prikuplja Ured za demokratske institucije i ljudska prava pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OSCE-ODIHR).

Svaki drugi musliman u Uniji suočava se s rasizmom i diskriminacijom u svakodnevnom životu – što predstavlja značajan porast u odnosu na 2016. godinu. Muslimanke, muslimani i njihova djeca meta su ne samo zbog svoje vjere, već i zbog boje kože, etničkog podrijetla ili imigrantskog statusa. Mladi muslimani rođeni u Uniji i žene koje nose pokrivala za glavu posebno su pogođeni, neki su od nalaza najnovijeg izvještaja Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA).

Započeli smo višejezično online istraživanje čiji cilj je procijeniti kako se Povelja Europske unije o temeljnim pravima upotrebljava i kako se razumije u zemljama članicama konzorcija za provedbu projekta FAIR, te prikupiti vrijedne povratne informacije, mišljenja i najbolje prakse.

Antisemitizam i dalje postoji u Europskoj uniji, pogađajući Židove kako u fizičkoj svakodnevici, tako i u online svijetu. Zabrinutost za sigurnost i česta uznemiravanja prisiljavaju mnoge da sakriju svoj identitet. Ovi alarmantni uvidi dolaze iz najnovijeg istraživanja Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA). Europska unija i neke njezine države članice uvele su mjere i akcijske planove za borbu protiv antisemitizma. Države članice EU moraju nastaviti graditi na tim naporima kako bi osigurale da Židovi mogu živjeti svoje živote dostojanstveno, slobodni od mržnje i straha, a što je posebno važno s obzirom na utjecaj kojeg trenutni sukob na Bliskom istoku ima na židovske zajednice u Europi.

Europske rasističke politike na granicama rastuća su opasnost za racijalizirane ljude: "Jedan policijski službenik rekao mi je da je Hrvatska homogeno bjelačko društvo, da sam ja crnac i da prema tome imaju pravo tražiti me dokumente."

U sklopu aktualnih 11. Tjedana IZBJEGLICAma! organizacije civilnog društva otvorile su prostor za sustavno promišljanje o problemima, potencijalima za rješenja te načinima prevladavanja izazova koji kontinuirano priječe integraciju izbjeglica i lokalnih sredina u kojima nastavljaju svoje živote.

Velik broj pritužbi, nedostatak ljudskih i financijskih resursa te sve veći obim posla – neki su od izazova s ​​kojima se većina tijela za zaštitu podataka susreće pri provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), stoji u novom izvještaju Agencije EU za temeljna prava. Agencija EU za temeljna prava poziva država članica EU da osiguraju da tijela za zaštitu podataka imaju resurse koji su im potrebni kako bi osigurali zaštitu osobnih podataka građana.