Istraživanje, čiji su autori sociolozi Drago Župarić-Iljić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Sara Lalić iz Centra za mirovne studije je provela agencija Ipsos na nacionalno reprezentativnom uzorku od 978 građana Hrvatske, a istovjetno je istraživanjima koje je CMS objavio 2013. i 2017. godine.

U ovih 11 godina, hrvatsko se društvo suočilo s mnogim promjenama, poput ulaska Hrvatske u EU, šengensko područje i u eurozonu, inflacijom i povećanjem životnih troškova građana, kao i posljedicama prirodnih katastrofa, poput potresa i globalne pandemije. Na međunarodnom planu bili smo suočeni s mnogim geopolitičkim potresima, poput ratova u Siriji, Afganistanu i Ukrajini, kao i genocidom u Palestini. Sve je ovo utjecalo na migracijska kretanja, a ubrzano iseljavanje mladih i drugih radno aktivnih iz zemlje značilo je i nedostatak radnika u Hrvatskoj, stoga je posljednjih godina država liberalizirala uvjete za dolazak stranih radnika, koji sada u velikom broju dolaze i iz udaljenijih zemalja, posebice iz Južne i Jugoistočne Azije. Nakon prolaska većeg broja izbjeglica i drugih migranata tijekom trajanja Balkanskog koridora, država se odlučila za izrazito restriktivnu politiku prema migracijama. Preslika je to recentnih politika i praksi Europske unije. Od 2017. godine naovamo postupanje prema izbjeglicama i drugim migrantima obilježeno je nasiljem i kršenjem njihovih ljudskih prava, osim u slučaju ukrajinskih izbjeglica, koje u članicama EU imaju status privremene zaštite.

“Ovo razdoblje velikih promjena, uz nedostatak kvalitetnih i koherentnih politika suzbijanja rasizma i ksenofobije i jačanja aktera koji raspiruju strah i mržnju radi pokojeg sitnog političkog poena, dovelo je, nažalost, do toga da danas više nego prije 11 godina građani Hrvatske osjećaju strah prema manjinama i ljudima koji su u Hrvatsku došli u potrazi za sigurnošću ili boljim životom”, istaknula je Sara Lalić iz CMS-a.

Na primjer, 42% ispitanika se ove godine slaže s tvrdnjom „S porastom useljavanja stranaca bojim se da će se naš život promijeniti nagore“, dok je to vrijedilo za 36% ispitanika 2017. godine, odnosno za 27% ispitanika 2013. godine. Nadalje, 39% ispitanika smatra da Hrvatska treba u potpunosti zatvoriti granice za izbjeglice, dok je isto smatralo 29% ispitanika 2017. godine.

Što se tiče konkretnih skupina, najviše građana kao prijetnju vide Arape, muslimane, tražitelje azila i Palestince, pri čemu je postotak takvih građana porastao u odnosu na 2013. i 2017. godinu za prve tri skupine, o kojima smo ih pitali i prethodnih godina. Istovremeno, i dalje više od polovice građana zna kako te skupine ne donose prijetnju, što je razlog za optimizam.

Nadu nam daju i drugi podaci, primjerice, većina građana prepoznaje da bi stranci u Hrvatskoj trebali imati pravo na zaštitu od diskriminacije (58%) ili pravo na jednaku plaću za jednak posao kao i građani RH (56%), iako je i u pogledu pristupa pojedinim pravima uočen restriktivniji stav građana u odnosu na prethodne cikluse istraživanja. Jednako tako, građani izražavaju slaganje s tvrdnjama da država mora kazniti poslodavce koji iskorištavaju radnike na tržištu rada (74% ispitanika) i stanodavce koji stranim radnicima pružaju nedostojne uvjete stanovanja (68% ispitanika), što su neki od trenutačnih glavnih prioriteta za zaštitu prava stranih radnika u Hrvatskoj.

Nalaze ovoga istraživanja vladajući trebaju shvatiti itekako ozbiljno. Hrvatska je kroz proteklo desetljeće postala kulturno raznolikije društvo, ali ujedno, kako ovo istraživanje pokazuje, njeni stanovnici postaju zatvoreniji za različitosti. Ove je trendove moguće preokrenuti, a za to je potrebno razviti i provesti migracijske, azilne i socijalne javne politike koje će razviti dobrodošlicu i zajedništvo svih ljudi koji u Hrvatskoj već imaju, ili stvaraju svoj dom. Nadalje, u školama nam trebaju sadržaji interkulturnog obrazovanja i obrazovanja za ljudska prava, a u medijima i lokalnim zajednicama integracijske aktivnosti i programi koji nas senzibiliziraju za potrebe i prava ljudi koji nas okružuju.

Također, mediji, stručna javnost, političari i drugi kreatori javnog mnijenja ovim temama moraju pristupati s najvećom mogućom pažnjom i odgovornošću. Na svima nama je odgovornost za izgradnju zemlje i društva u kojem svaka osoba bez straha i barijera živi te doprinosi i koristi njihove blagodati.

Glavne informacije o nalazima istraživanja pronađite ovdje.

Fotografije s predstavljanja istraživanja na Međunarodni dan migranata 18.12. 2024. u Centru mladih Ribnjak dostupne su za korištenje.