Tijekom 2022. godine središte političke rasprave u EU-u činili su glavni izazovi s kojima se suočava Unija i države članice: upravljanje migracijskim tokovima, ali i promicanje integracijskih politika koje bi mogle imati društveni, gospodarski i politički učinak unutar EU-a. U mnogim državama EU-a političkom scenom dominira jačanje govora protiv migracija u kojemu se migracije prikazuju kao prijetnja kulturnim identitetima i sustavima socijalne skrbi. To teži dodatnom pojačavanju straha kojim se hrane ksenofobija i govor mržnje te vodi do jačanja diskriminacije migranata, izbjeglica i tražitelja azila. Migranti se stoga suočavaju s poteškoćama u pristupu svojim ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Izloženi su rastućem riziku socijalne isključenosti od strane domaćeg stanovništva, posebice u pogledu pristupa zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i socijalnim uslugama. Unutar migrantske populacije neke skupine su posebno ugrožene i stoga zahtijevaju prilagođene integracijske mjere. To je posebno slučaj s migrantima koji su niskokvalificirani, ženama, maloljetnicima bez pratnje, migrantima s invaliditetom i  migrantima koji nemaju reguliran status. Integracija migranata je višedimenzionalna i trebala bi uključivati njihovu socioekonomsku integraciju. Na institucionalnoj razini i razini civilnog društva, toj dimenziji treba dodati temeljit rad na uključivanju kulturnih prava u aktivnosti i mjere koje će se provoditi.