Naime, Županijski sud u Vukovaru odlučio je, a Vrhovni sud potvrdio odluku o izručenju Turskoj Kurda Nurettina Orala, kojemu je prije 13 godina Švicarska, dala politički azil i u kojoj ima posao i obitelj. Nurettin Oral uhićen je ovo ljeto dok je bio na putovanju u Hrvatskoj, temeljem tjeralice kojom ga se optužuje da se 1999. borio za Kurdsku radničku stranku PKK, a koja je u Turskoj proglašena terorističkom organizacijom. Naime, upravo zbog tog razloga Švicarska je Nurettinu Oralu osigurala zaštitu, odnosno zbog straha da bi mu vraćanje u Tursku moglo ugroziti život, sigurnost, te da mu Turska ne bi osigurala pravično suđenje.

Relevantne organizacije poput Amnesty Internationala ili Human Rights Watcha redovito izvještavaju o kršenjima prava neistomišljenika u Turskoj. To navodi na zaključak kako postupak koji bi optuženi imao u Turskoj, ukoliko bi bio izručen, ne bi bio pravičan.  Naime, nakon srpnja 2016., turske vlasti uhićuju na tisuće političkih neistomišljenika i žele uvesti smrtnu kaznu, a tada je Turska derogirala i obveze iz Europske konvencije o ljudskim pravima. Europa je konvencijom usvojila određene civilizacijske standarde kojima se propisuje zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne te svaki sudac koji odlučuje u ovom slučaju mora dati odgovor bi li došlo do takvih postupaka u slučaju izručenja uhićenog Turskoj. Izručenje bi u ovom slučaju bilo protivno i pravnom principu zabrane vraćanja, koje je prepoznato i zajamčeno brojnim međunarodnim dokumentima, a koji osobu štiti od vraćanja u zemlju gdje bi njen život bio ugrožen.

CMS poziva ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, kao instancu koja u ovom slučaju odlučuje o životu jedne osobe da zaista posveti dužnu pažnju ovom slučaju te osim ispitivanja formalno-pravnih uvjeta za izručenje, nužno ispitaju i materijalno-pravne pretpostavke u skladu sa svojom ulogom u pravnom sustavu jer ovo ne bi bio prvi slučaj iskorištavanja međunarodne tjeralice Interpola za nastavak političkih progona. Ovo nije prvi slučaj zahtjeva za izručenjem osumnjičenih za terorizam u Hrvatskoj, koji su slučajno ili ne, bili baš iz Turske, a koji su se po provedenom postupku pokazali zloupotrebom sustava i kršenjem prava izbjeglica.

Zbog takvih situacija Interpol je 2015. promijenio načine svoga postupanja u slučaju tzv. crvenih upozorenja, na način da omogućava brisanje tjeralica kod slučajeva u kojima država porijekla izbjeglica zatraži izručenje od države u kojoj se izbjeglica zatekao, ali ne od države u kojoj uživa azil. Centar za mirovne studije na mogućnost takvih zloupotreba upozorava već godinama te smo u u preporukama izloženima iste godine na poziv Interpola, upozorili da na taj način izbjeglice ne mogu ni znati da su na međunarodnoj tjeralici te su izloženi pravnoj nesigurnosti i riziku od vraćanja u zemlju u kojoj bi im život i sigurnost bili ugroženi ako napuste granice države koja im je dala utočište. 

CMS apelira da Hrvatska postupi u skladu s postojećim pravnim propisima i dostignutim civilizacijskim normama i ne izruči osobu u nesigurnost turskog pravnog sustava, osobito uzimajući u obzir činjenicu statusa izbjeglice osobe protiv koje se vodi postupak za izručenje. Iako, osoba nema status izbjeglice u EU članici, smatramo kako je Švicarska, koja je članica Europskog gospodarskog prostora ipak demokracijom, standardima pravnog sustava te zaštite ljudskih prava vrijednosno i normativno blizu. Također,  ako se radi o djelu zbog kojeg je nužno izdržavati kaznu, a vraćanje u državu bi značilo izlaganje nečovječnom postupanju odnosno kršilo bi načelo zabrane vraćanja, Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima propisuje opciju: Izručenje se može odbiti ako Republika Hrvatska može preuzeti progon kaznenog djela ili izvršenje strane kaznene presude, a to se čini prikladnim s obzirom na socijalnu rehabilitaciju okrivljenika.

Foto:HRT