Koordinacija poziva građane i građanke da posjete niz događanja i upoznaju se s pričama izbjeglicama, uključe u društvene aktivnosti podrške izbjeglicama te raspravljaju sa stručnjacima o pitanjima integracije i drugim aspektima izbjeglištva.

U Hrvatskoj je od 2004., kada je usvojen prvi Zakon o azilu, do danas međunarodnu zaštitu zatražilo oko 5.000 osoba, od čega je ona odobrena za samo njih 180. Od rujna 2015. do ožujka 2016. kroz Hrvatsku je prošlo više od 600 000 izbjeglica, putujući prema zapadnim zemljama EU. U tom periodu je Hrvatska pokazala veliku razinu solidarnosti i empatije prema izbjeglicama te osigurala siguran prolaz kroz Hrvatsku. Međutim, prateći politike EU taj prolaz je 08. ožujka 2016. godine zatvoren te su mnoge izbjeglice zaustavljene na različitim teritorijama - od Turske, preko grčkih otoka do raznih graničnih prijelaza.

Hrvatska se na temelju odluke donesene na razini cijele EU obvezala primiti 1600 izbjeglica iz Grčke, Turske i Italije. Za dolazak ovih izbjeglica, kao i za one izbjeglice koje su već u Hrvatskoj ili će tek doći, u pripremi je Akcijski plan za integraciju, u kojem će svako ministarstvo unutar svog resora izraditi i provesti niz mjera kojima će se omogućiti integracija izbjeglica. Koordinacija za integraciju pozdravlja donošenje ovog Akcijskog plana, no želi upozoriti na nedostatke i potencijalne probleme koji bi se mogli u budućnosti dogoditi ako određeni aspekti budu ispušteni ili nedovoljno analizirani. Koordinacija smatra kako je obrazovanje ključ i preduvjet kvalitetne, dugoročne i održive integracije koja je potrebna izbjeglicama i Hrvatskoj, te od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta traži ozbiljno pristupanje ovom zadatku te usuglašavanje mjera koje će kreirati dvosmjernu integraciju - koja će se direktno odnositi na izbjeglice, ali i na domicilno stanovništvo u Hrvatskoj. Koordinacija predlaže ključne korake ka tome:

●        Razviti model učenja hrvatskog jezika u svakoj lokalnoj zajednici u kojoj će izbjeglice biti smještene te obučiti i osigurati radnike koji će podučavati hrvatski jezik.

●        U najkraćem roku djecu i mlade uključiti u obrazovni sustav na nižim razinama (vrtiće, osnovne i srednje škole).

●        Omogućiti strancima i izbjeglicama pohađanje tečajeva u ustanovama za obrazovanje odraslih, bez nužnosti posjedovanja domovnice.

●        Omogućiti odraslima besplatno završavanje osnovnih i srednjih škola po posebno uređenim programima ukoliko u svojim zemljama nisu imali prilike završiti niže razina obrazovanja.

●        Osigurati sustav usavršavanja i podrške obrazovnim radnicima i školskom osoblju prilikom uključivanja djece izbjeglica u vrtiće, škole, više škole i fakultete.

Uključivanjem izbjeglica u obrazovanje neposredno doprinosimo izgradnji njihovih znanja i vještina što je i put kao socio-ekonomskoj neovisnosti. Ne smijemo zaboraviti kako je pored uključivanja djece i mladih u obrazovanje bez ikakvih prepreka, jednako važno u sustav obrazovanja uključiti i odrasle te im olakšati tako daljnji proces integracije. Osim toga, u proces integracije važno je uključiti i domicilno stanovništvo. Zato tražimo da se u cjeloviti sustav obrazovanja uključe aspekti interkulturalnosti kako bi populacija Hrvatske od najranijih faza obrazovanja imala priliku učiti o kulturama, religijama i normama koje su joj nepoznate.

Detaljan program 3. Tjedna IZBJEGLICAma! nalazi se ovdje, na Facebook eventu i u privitku ovog članka. U privitku se nalaze i fotografije koje se mogu koristiti u novinarske svrhe.

Centar za mirovne studije, Inicijativa Dobrodošli!, Isusovačka služba za izbjeglice, Društvo za psihološku pomoć, Forum za slobodu odgoja, Hrvatski pravni centar

Koordinacija za integraciju okuplja sljedeće organizacije: Društvo za psihološku pomoć, Hrvatski pravni centar, Forum za slobodu odgoja, Centar za mirovne studije, CEDIM, Društvo Afrikanaca u Hrvatskoj, Isusovačka služba za izbjeglice, Hrvatski Crveni križ, UNHCR, Fade In; u suradnji s Inicijativom Dobrodošli!, Kinom Europa, Centrom za kulturu i informacije Maksimir, Are You Syrious?, Institutom za etnologiju i folkloristiku, Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu i Okusom doma.