SDP-ova koalicija Hrvatska raste obećala je tako dodatne investicije u povećanje kvalitete života kroz obrazovanje, istraživanje, energetsku obnovu i civilni sektor vrijedne ukupno oko 5,67 milijardi kuna.

Obećanje o delimitiranju porodiljnih naknada za dodatna dva mjeseca bi, po izračunu Platforme 112, državu godišnje stajalo 300 milijuna kuna. Ukupna najavljena dodatna ulaganja u socijalnu i komunalnu infrastrukturu rashode bi povećala za dodatne dvije milijarde kuna, odnosno za 500 milijuna godišnje, kažu u Platformi 112. 

Na prihodovnoj strani, ta koalicija najavljuje ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje od 3 posto, što bi godišnju uplatu HZMO-a u državni proračun smanjilo za 39,97 milijuna kuna, te smanjenje parafiskalnih nameta za 300 milijuna.

Uzme li se kao baza planirani ovogodišnji državni proračun, obećanja SDP-ove koalicije proračunski bi manjak povećala za ukupno 6,8 milijardi kuna, odnosno u četverogodišnjem mandatu više od 27 milijardi kuna. 

 

HDZ-ova Domoljubna koalicija, s druge strane, najavljuje povećanje mirovina na razinu 60 posto prosječne plaće, a Platforma 112 izračunala je da bi takva mjera, ako bi se primjenjivala kroz sve četiri godine mandata, državu koštala ukupno više od 18 milijardi kuna, odnosno 4,6 milijardi kuna godišnje.

Obećanje o 1000 eura za svako novorođenče godišnje bi proračunske rashode povećalo za 317,2 milijuna kuna, a 5-postotno povećanje rodiljnih naknada značilo bi dodatne troškove od 45 milijuna.

Na rashodovnoj strani, najznačajnije obećanje Domoljubne koalicije je smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 23 posto, što bi prihode od tog poreza smanjilo za 3,27 milijardi kuna godišnje.   

Obećanja Domoljubne koalicije državu bi tako koštala dodatnih 8,2 milijardi kuna godišnje, a u četverogodišnjem mandatu gotovo 33 milijarde kuna.        

U Platformi 112 napominju kako su u obzir uzeli samo ona obećanja koja su koalicije precizirale u svojim programima, jer one uz to obećavaju i niz drugih poteza za koje se ne može precizno izračunati koliko bi stajala porezne obveznike.  

Predizborna obećanja platit će birači

Izračun je novinarima prezentirao Velibor Mačkić, koji je upozorio da su takva predizborna obećanja suprotna obvezama Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita. Stoga je riječ, kaže, o čistom dodvoravanju biračima, koji moraju biti svjesni da će u određenom trenutku sami platiti ispunjavanje izbornih obećanja.

Istaknuo je da gospodarski rast koji predviđaju dvije velike koalicije ne pokriva dana obećanja, pa se obećano proširenje prava i povećanje ulaganja može pokriti isključivo zaduživanjem, povećanjem poreza ili širenjem porezne baze.     

Sandra Benčić izvijestila je kako je Platforma 112 od stranaka zatražila prijedloge državnog proračuna za iduću godinu, jer bi stranke koje namjeravaju vladati u idućem mandatu pred izbore morale znati ključne proračunske stavke i prezentirati izvore iz kojih namjeravaju financirati obećane mjere.

Odgovore iz stranaka nisu dobili, pa upozoravaju da bi na budućim izborima, bilo parlamentarnim bilo lokalnim, stranke biračima morale objasniti smjernice fiskalne politike koju namjeravaju provoditi.    

Budući da stranke nisu predstavile konkretne mjere kojima namjeravaju osigurati gospodarski rast kakav bi mogao pokriti dana obećanja, Benčić je uvjerena kako su moguća samo dva scenarija - da se obećanja ne ispune ili da se financiraju kroz povećanje javnog duga.

"Građane pozivamo da budu oprezni i strankama postave konkretna pitanja o izvorima financiranja, jer sva ta obećanja plaćaju građani i buduće generacije koje ćemo zadužiti", kazala je.

Autor: HINA

Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije, u okviru IPA projekta „Geometar jednakosti“.Za sadržaj  ovog materijala je isključivo odgovoran Centar za mirovne studije i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.