Uloga sveučilišta je primarno shvaćena kao prostor za sukreiranje znanja, vještina i stavova, a posebice kritičkog mišljenja i izgradnje mogućnosti primjene znanja u zajednici. Zabrinjava višegodišnji trend odmicanja od tradicionalno važne uloge sveučilišta i zauzimanje kompetitivne i gospodarski orijentirane paradigme udaljene od samih studenata i pozitivnih društvenih promjena u zajednici. 

 Izuzev važnosti afirmacije i integracije sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja u sveučilišne programe kao prvi korak civilne misije sveučilišta, nameće se pitanje metodike, odnosno načina rada sa studentima i kreiranju programa koji će biti responsivni na potrebe pojedinaca, grupa i zajednice. Okrugli je stol upravo problematizirao ulogu akademske zajednice u usavršavanju (budućih) nastavnika s obzirom na nedostatak kvalitetnih sveučilišnih obrazovnih programa, sužene prostore i nedostatak sustavne podršku razvoju kritičkog mišljenja nastavnika, a posljedično mladih i studenata, no i percepciji da sveučilišta imaju dovoljan broj takvih razvijenih programa. Unatoč izdvajanju primjera programa obrazovanja i stručnog usavršavanja nastavnika od strane brojnih inicijativa i organizacija civilnoga društva, nezaobilazno je da upravo sveučilišta zauzmu snažniju, proaktivniju ulogu u ovom polju, interdisciplinarno i kvalitativno. 

Ideja suradnje sveučilišta i organizacija civilnog društva u razvoju građansko-političkog obrazovanja pa time i u razvoju demokratske političke kulture, niz se godina artikulira. Sudionici su se složili da zakonodavni i institucionalni okviri za suradnju postoje.

Međutim, još uvijek nedovoljno komunikacije i proaktivnih koraka ispunjava primarni sveučilišni zadatak - zadatak razvoja ukupne demokratske političke kulture društva. Na okruglom stolu predloženi su modeli suradnje koji uključuju provedbu obrazovnih aktivnosti, njihovo praćenje, vrednovanje i utjecanje na obrazovne politike. Mogućnosti postoje putem izbornih kolegija za različite studijske programima ponuđe s razine pojedinih sveučilišta, a koji omogućuju povezivanje formalnog i neformalnog obrazovanja te angažman u zajednici, zatim putem uspostavljanja resursnih sveučilišnih centara za razvoj projekata u polju ljudskih prava i demokratskog građanstva, putem zajedničkih projekata u zajednici pa i onih u zajedničkom obrazovanju, odnosno stručnom usavršavanju nastavnika.

 Na okruglom su stolu govorili: Bojana Ćulum (FFRI), Marko Kovačić i Anja Gvozdanović (IDIZ), Vedrana Spajić Vrkaš i Anja Zadravec (FFZG), Renato Matić (Hrvatski studiji), Nikola Baketa, FPZG, Marta Raljević i Anita Prša (UZUVRH), Mina Đorđević (Agencija za znanost i visoko obrazovanje), Mirjana Dobranović i drugi članovi/ice UPIM-a, predstavnici GOOD Inicijative, mediji i drugi.

Okrugli stol organizirali su Centar za mirovne studije, GOOD Inicijativa i Centar znanja Kuće ljudskih prava.

Okrugli stol proveden je u sklopu projekta Nasilje ostalja tragove koje provodi Centar za mirovne studije u suradnji s partnerima (Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, udruga Pokretač iz Korenice, Delfin iz Pakraca, MIRamiDA Centar iz Grožnjana, Savjetovalištem "Luka Ritz" iz Zagreba i osnovnom školom Milana Brozovića iz Kastva) a financijski je podržan od Europske unije, Ureda za udruge Vlade RH i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.