Iz nesigurnosti rata u nesigurnost Europske unije
Zagreb, 29. ožujka 2015. - Povodom nesreće koja se dogodila u petak na graničnom prijelazu Bajakovo, a u kojoj je smrtno stradao migrant iz Sirije, tri su osobe sirijskog državljanstva teško ozlijeđene te osam policijskih službenika lakše ozlijeđeno, Centar za mirovne studije želi iskazati žaljenje i sućut obitelji poginule osobe, te zabrinutost za sigurnost svih iregularnih migranata koji su ili će boraviti u Hrvatskoj.
Od početka sirijske krize, skoro je 4 milijuna osoba pobjeglo iz Sirije. Prema podacima UNHCR-a iz listopada prošle godine, većina sirijskih izbjeglica nalazi se u Libanonu, Turskoj i Jordanu, dok ih je manje od 150 tisuća zatražilo azil u zemljama Europske unije. Istovremeno, u Hrvatskoj je od 2010. godine azil zatražilo 357 osoba iz Sirije, a zaštitu je dobilo svega njih 23. Ljudi koji dolaze iz zemalja zahvaćenih ratom i unutarnjim političkim sukobima primorani su krenuti na put koji je neizvjestan, opasan i ilegalan. Mnogi od njih imaju članove obitelji koji se nalaze u zemljama EU te kroz ta putovanja nastoje doći do njih i tražiti zaštitu kroz pravo na azil. Po podacima Europskog ureda za azil iz veljače 2014. godine 97 posto izbjeglica iz Sirije je dobilo nekakav oblik zaštite u zemljama EU.
Centar za mirovne studije je u veljači 2015. godine pisao amandmane na zakone koji su vrlo bitni za uređenje prava i života stranaca, tražitelja azila i azilanata u Hrvatskoj – Zakon o strancima i Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Tom je prilikom upozorio na nesagledive posljedice za ljudska prava stranaca. Iako se kroz svoja nastojanja CMS snažno protivi detenciji i pritvaranju osoba čiji je jedini grijeh to što su granicu prešle bez identifikacijskih dokumenata i viza, smatra kako je nužno da barem uvjeti detencije budu dostojanstveni i podnošljivi za osobe koje u njima borave.
Na dan nesreće, u jutarnjim satima, u Zagrebu je održana konferencija pod nazivom „Hrvatska - most Europske unije prema Jugoistočnoj Europi“. Na konferenciji je sudjelovao ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić koji se u svojem govoru osvrnuo na uspjeh Hrvatske u smanjenju broja iregularnih prelazaka granice. Uz ministra, na konferenciji je sudjelovao i izvršni direktor FRONTEX-a Fabrice Leggeri koji je potvrdio da Hrvatskoj ide dobro sa ispunjavanjem tehničkih zahtjeva za ulazak u Schengen. Nažalost, temeljna ljudska prava nisu bila tema razgovora niti su dio debate oko ulaska Republike Hrvatske u Schengen.
Hrvatska je kroz Schengen Facility Fund u 2014. godini utrošila 778 947 100 kuna na izgradnju objekata na graničnim prijelazima te opremu za nadzor graničnih prijelaza. Dok EU gradi detencijske centre, povećava budget FRONTEX-u sa 6,3 milijuna eura u 2005. na 90 milijuna 2015. godine i nabavlja opremu za nadzor granice, ljudi na granicama umiru. U prvih je devet mjeseci 2014. godine više od 4.000 migranata izgubilo je život na graničnim prijelazima, a više od 3.500 tisuće u Sredozemlju - gotovo dvostruko više nego prethodne godine. Od 2000. godine, prema podacima IOM-a, na granicama Tvrđave Europe život je izgubilo preko 40 tisuća ljudi.
Centar za mirovne studije ponovno poziva hrvatske vlasti da ne učini Hrvatsku krajem na zemlji, nego zemljom otvorenom za izbjeglice i druge migrante: zemljom koja će se prisjetiti svojeg ratnog iskustva i koja će poručiti da je dosta stradavanja.
