Izbjeglice smo bili i mi!
Koordinacija organizacija civilnog društva za integraciju izbjeglica u hrvatsko društvo, među kojima su i Centar za mirovne studije, Društvo za psihološku pomoć, Isusovačka služba za izbjeglice i Hrvatski pravni centar, povodom obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica organizira događanja objedinjena u drugom po redu Tjednu IZBJEGLICAma koji se održava od ponedjeljka, 15. lipnja do nedjelje, 21. lipnja 2015. Tim povodom Koordinacija želi naglasiti važnost integracije izbjeglica i njihovog ravnopravnog položaja u hrvatskom društvu.
Izbjeglica je stranac koji zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja, traži zaštitu u zemlji koja nije zemlja njegova uobičajenog boravišta ili zemlja njegova državljanstva. Prije 24 godine građani i građanke Hrvatske, zahvaćeni ratnim zbivanjima, napuštali su svoje domove, gradove, obitelji i prijatelje zbog osnovanog straha od proganjanja te su im zemlje u koje su bježali pružale utočišta i priliku za nastavak sigurnog života. Osim toga, Hrvatska je prije 20 godina imala iskustvo prihvata više od 500.000 izbjeglica i prognanika. Iz tog iskustva možemo zaključiti kako Hrvatska 2015. treba prihvatiti one osobe kojima je zaštita potrebna i kako se kapaciteti za taj prihvat trebaju stvoriti.
Osim promjena u politici, promjena situacije u kojoj se u Hrvatskoj, Europi i svijetu nalaze izbjeglice ovisi i o društvu koje izbjeglice prima. Dok vlade mogu odlučivati hoće li prihvatiti ili odbiti izbjeglice, društvo ima moć da ih zaista primi. Integracija i gostoprimstvo nisu samo otvaranje granica već i otvaranje zajednice. To posljednje nije rezultat odluka nekolicine vođa već naša osobna odluka. Snaga za promjene u našoj zemlji počinje u našim zajednicama. Snaga za promjene u našim zajednicama je u nama samima. Možemo pritisnuti vlade da prime izbjeglice, ali kao društvo, to prvo moramo učiniti mi sami.
Podrška potrebna izbjeglicama sastoji se od učenja jezika, pomoći pri traženju zaposlenja, individualne podrške u obliku savjetovanja, psihoterapije, zdravstvene skrbi i sl. Važan aspekt koji pokrivaju neke organizacije civilnog društva jest pružanje psihološke podrške izbjeglicama koja se temelji na slušanju prema osobi te se, možda prvi put u dugo vremena, odnosi kao prema ljudskom biću. Takav odnos, uz stručni savjet koji dobiju, osnažit će osobu u nošenju sa svim izazovima koje integracija nosi - od jezične barijere do kulturalnih različitosti. Centar za mirovne studije, Društvo za psihološku pomoć, Isusovačka služba za izbjeglice te Hrvatski pravni centar pozivaju Vladu RH da prepozna ovu praksu kao primjer koji se može uvrstiti unutar sustava države te tako kvalitetno doprinijeti integraciji.
Premda su se neke prakse integracije unaprijedile, i dalje ostaje niz problema u integraciji izbjeglica koji otežavaju kvalitetan i održiv nastavak života u društvu koje ima je pružilo međunarodnu zaštitu. Iako je jezik ključ integracije, do danas još uvijek nije organiziran tečaj hrvatskog jezika za izbjeglice. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta neslužbeno je najavilo kako su potpisani ugovori za provedbu tečaja hrvatskog jezika te se organizacije civilnog društva nadaju da se skoro početi provoditi.
