2020. godina je izuzetno teška zbog nepredvidivih okolnosti koje su nas zatekle, a stanovnike Zagreba pandemija i potres čak u isto vrijeme. Suočiti se s time i iznaći snage za dalje - bili su izazovi koje smo morali prihvatiti. Izbjeglicama je takav svaki dan! Ne samo da gube tlo pod nogama kada napuštaju svoje zemlje, domove, obitelj i prijatelje; već se suočavaju s brojnim preprekama u dobivanju zaštite i ostvarivanju zakonima jamčenih prava. 

„Mnoge izbjeglice i stranci među prvima su dobili otkaze kada je započela kriza. Mnogi od tih poslova bili su unutar sektora uslužnih djelatnosti, a većina izbjeglica i stranaca već su se i dok su radili suočavali s minimalno plaćenim radnim mjestima, nesigurnim radnim uvjetima, problematičnim ugovorima o radu. Zbog otkaza i isteka dvogodišnje državne podrške u stanovanju, mnogim izbjeglicama i drugim strancima prijeti beskućništvo. Kako Hrvatska nema funkcionalne mehanizme socijalnog stanovanja, kao i drugi sugrađani bez vlastite nekretnine, prepušteni su tržištu, snalaženju i nesigurnosti“, istaknula je Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije.  

Zdravstvena kriza dodatno je naglasila ionako problematičan pristup zdravstvenom sustavu za izbjeglice i druge strance koji nemaju sredstava za plaćanje obveznog zdravstvenog osiguranja.

„I u redovnim uvjetima izbjeglicama se često uskraćuje pravo na zdravstvene usluge, najčešće zbog toga što zdravstveni radnici nisu upoznati s njihovim zakonom jamčenim pravima, ali i zbog prebacivanja odgovornosti. U organizaciji škole na daljinu, za čije funkcioniranje je presudna bila aktivna uloga roditelja, potpuno su zanemarena djeca iz obitelji koje nemaju pristup tehnologiji, u kojima i djeca i roditelji imaju slabije ili nikakve digitalne kompetencije ili, kao što je slučaj s izbjeglicama, ne poznaju dovoljno hrvatski jezik. Ovom prilikom ponovno ističemo neuspjeh obrazovnih i ostalih vlasti u organizaciji kontinuirane, sustavne i dostupne nastave hrvatskog jezika za izbjeglice i strance, što je osnovni i minimalni preduvjet uspješne integracije“, upozorila je Dragana Knezić iz Rehabilitacijskog centra za stres i traumu.      

Nadležne institucije trebale bi naročito u kriznim okolnostima imati u vidu ranjivost navedenih skupina te olakšavati i poticati proces njihovog uključivanja u društvo. Zdravstvena kriza s kojom smo se iznenadno suočili zorno je pokazala da smo kao zajednice sigurni samo ako je svaki član zajednice siguran. Pozivamo državne i lokalne institucije na uspostavljanje politika koje se temelje na solidarnosti i uključuju mehanizme zaštite najranjivijih u krizi, kao i na donošenje novog akcijskog plana u području integracije osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, koje bi olakšale ili eliminirale neke od navedenih problema s kojima se suočavaju izbjeglice i stranci u Hrvatskoj, kao i drugi građani koji žive u riziku od siromaštva, društvene, ekonomske i svake druge isključenosti.

U ovom Tjednu IZBJEGLICAma! Koordinacija za integraciju planira niz javnih događanja kojima poziva građane da saznaju više o situaciji izbjeglica u Hrvatskoj.

Događaji i akcije održavaju se u Zagrebu, Kutini, Sisku, Karlovcu, Slavonskom Brodu, Zadru, Splitu, Ježevu i Kuterevu. Neki od njih, zbog krizne situacije u kojoj smo se našli zadnjih mjeseci, bit će održani online. Pozivamo vas sve na sudjelovanje i druženje - na Facebook eventu7.Tjedni IZBJEGLICAma! možete pronaći informacije za sva planirana događanja.

Već ovog vikenda kolektiv Žene ženama i Živi atelje DK organizirao je zajednički izlet u Kuterevo žena iz Hrvatske i žena koje žele da im Hrvatska bude domom kao uvod u 7. tjedne IZBJEGLICAma!. Ivanka Pašalić kao članica kolektiva Žene ženama istaknula je kako je integracija dvosmjeran proces i kako tražitelji azila i izbjeglice žive u stalnoj nesigurnosti o statusu i budućnosti, pa su prostori u kojima se kroz druženja žene osnažuju bez obzira na podrijetlo, nacionalnost, jezik, dob ili životno iskustvo iznimno potrebni.

Svoje iskustvo integracije predstavio je 17-godišnji Yazdan Fayyaz, učenik srednje medicinske škole te istaknuo kako je sretan što u Hrvatskoj ima mogućnost biti slobodan od nasilja, obrazovati se i planirati budućnost. Yazdanova priča jedna je od pet priča koje prikazuje video kampanja #ovdježivimo, u kojoj izbjeglice koje su u Hrvatskoj pronašle svoj novi dom pričaju iskustva integracije i života u novoj sredini.

 

7. Tjedni IZBJEGLICAma organizirani su u sklopu projekta BRIDGES, sufinanciranog iz Fonda EU za azil, migracije i integraciju.