Nakon zatvaranje granica i tzv. Balkanske rute, stotine izbjeglica zatečeno je na tom području, potpuno ili djelomično im je ograničeno kretanje, velikom broju onemogućeni su postupci potrage za međunarodnom zaštitom te postupci spajanja obitelji, rečeno je na skupu u Kući ljudskih prava u organizaciji Centra za mirovne studije, Inicijative Dobrodošli! i Grupe 484.

Aktivistkinja Centra za mirovne studije i Inicijative Dobrodošli Emina Bužinkić kazala je da je sporazum između Turske i EU neostvariv, a da se sustav kvota raspodjele izbjeglica koje su zatečene u Italiji i Grčkoj urušava. U europskim zemljama se nalazi oko 1,3 milijuna izbjeglica, a u Turskoj gotovo četiri milijuna, pa bi sa šest milijardi eura koje su namijenjene Turskoj zemlje EU, napravile više i bolje za izbjeglice, ustvrdila je Bužinkić.

Turska nije sigurna zemlja za izbjeglice jer se veliki broj njih ondje nalazi u detenciji, tj. zadržani su, Turska vraća izbjeglice u Siriju što je kršenje njihovih ljudskih prava, a pored toga, turska vojska i policija su pucale po izbjeglicama i ubile nekoliko desetaka njih, dodala je. Bužinkić je također rekla kako Turska nije u cijelosti potpisnica Ženevske konvencije, te da je među vodećim zemljama po broju političkih zatvorenika i po kršenju slobode govora i medija.

Na skupu je rečeno i da su europske zemlje izrazito nepripremljene za dogovor oko preseljenja i premještanja izbjeglica, a u nekima od njih, poput zemalja Višegradske skupine, koji su postavljale žice na granicama, nedostaje volja primiti i mali broj izbjeglica.

Profesorica na Fakultetu političkih znanosti Vedrana Baričević kazala je da promjene zajedničkog sustava azila zemalja EU neće donijeti poboljšanje ljudskih prava izbjeglica, nego im je cilj ograničiti sekundarne migracije. Razmimoilaženje zemalja EU oko zajedničkog sustava azila dovela su do prijetnji mogućeg raspada EU pa su se zemlje odlučile ujednačiti zaštitu na nižoj razni, tj. da sve one imaju jednako loše uvjete u traženje azila, dodala je Baričević.

U protekla tri mjeseca u Srbiji mjesečno boravi po oko 1000 ljudi,  uglavnom iz Afganistana, Sirije i Pakistana. Na svom putu prolaze i kratkotrajno borave u Preševu, Beogradu i Subotici, odnosno unutar graničnog pojasa sa Mađarskom. Istraživačica Grupe 484 iz Srbije Zorana Teodorović kazala je da trenutno oko 600 tražitelja azila na granici s Mađarskom te da se u Srbiji povećavaju ilegalna kretanja kao i mogućnost njihove zloupotrebe u krijumčarskim krugovima.

TEKST I FOTO: HINA