U Hrvatsku se 1999. godine uvodi Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, ali se dosadašnja provedba kroz projekte, izborne i izvan-nastavne aktivnosti nije pokazala dovoljnom za razvoj građanske kompetencije svih učenika. U školskoj godini 2012/13. eksperimentalno je u 12 škola uveden Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja. Praćenje provedbe pokazalo je potrebu sustavnog i kvalitetnog uvođenja ovih sadržaja i metoda rada u škole te pozitivan učinak građanskog odgoja i obrazovanja na odnose u školi i uključenost učenika.

Djeca i mladi imaju pravo razviti svoju građansku kompetenciju kao jednu od ključnih kompetencija potrebnih za svakodnevni život u zajednici, a društvo ima odgovornost osigurati im uvjete za to unutar odgojno-obrazovnog sustava. Vlada RH treba podržati do sada uložene ljudske i financijske resurse kao i dosadašnje napore entuzijastičnih učitelja i nastavnika, stručnjaka i civilnog društva te osigurati uvjete za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja. Sukladno rezultatima eksperimentalne provedbe međupredmetno poučavanje građanskog odgoja i obrazovanja tijekom cijelog obrazovnog ciklusa pokazalo se važno za demokratizaciju i bolje odnose u školi, ali uz dodatno osiguravanje prostora i vremena u satnici i za zaseban predmet koji je neophodan za puni razvoj građanske kompetencije učenika. Naglašavamo kako je građanski odgoj i obrazovanje investicija u društveni razvoj i osiguranje uvjeta za doprinos građana/ki demokratizaciji. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta treba uložiti napore u sustavno i kvalitetno uvođenje i provedbu građanskog odgoja i obrazovanja želimo li dugoročno osigurati kvalitetu demokracije i ljudskih prava.

Na konferenciji za medije u organizaciji GOOD inicijative su govorili:

Emina Bužinkić, Centar za mirovne studije

Miljenko Hajdarović, profesor

Eta Krpanec, učenica 2. gimnazije

Prof. Berto Šalaj, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu