«Ova je Vlada za uvođenje građanskog obrazovanja imala podršku i struke i civilnoga društva i može se reći da su joj se oko ove reforme sve zvijezde posložile. Unatoč tome, ova Vlada nije ni nakon tri godine uspjela uvesti građansko obrazovanje što pokazuje njezinu krajnju nekompetentnost za provedbu reformi. I sada se zaista postavlja pitanje: kako možemo očekivati da ova Vlada provede strateške reforme u gospodarstvu, u državnoj upravi, u upravljanju javnim poduzećima kad ne može u tri godine rada uvvesti građanski odgoj i obrazovanje u školama?», naglasila jeSandra Benčić iz Centra za mirovne studije.
Podsjetimo, premda je građansko obrazovanje trebalo biti uvedeno od ove školske godine, tako se barem hvalila Vlada, pa čak i mahala time u Planu 21 - Pola puta», iz Ministarstva obrazovanja nakon što je resorni ministarVedran Mornar odsastančio nekoliko sati s članovima Stručnog povjerenstva, medijima je odaslano priopćenje kako je zaključeno da se građanski odgoj i obrazovanje uvodi od školske godine 2014./2015. obvezno međupredmetno u sve razrede osnovne škole, a kao poseban obvezan predmet u 8. razred osnovne škole te u 1. i 2. razred srednje škole školske godine 2015./2016., odnosno kad se stvore sve pravne i kurikularne pretpostavke u čiju se izradu kreće već sljedeći tjedan.
Ne, niti sve zvijezde ovoga neba (ni) ovaj put nisu pomogle ...

Naime, cijela priča o uvođenju građanskog obrazovanja kao međupredmentnog zapravo je prilično šuplja u smislu nečeg novog jer ono u tom obliku postoji od 1999. godine kad je uvedeno na pritisak međunarodne zajednice. I povijest se opet ponavlja, građanski odgoj postojat će na papiru, no u stvarnosti on neće biti dostupan učenicima, upozoravaju organizacije civilnoga društva. Također, ističu da im je nejasno zašto su neki poput, kako tvrde, sindikata Preporod bili protiv s obzirom na to da je građanski odgoj trebao pomoći u punjenju satnice onim nastavnicima kojima je to potrebno kako ne bi dobili otkaze, a mnogi od njih su uložili mnogo u vlastito stručno usavršavanje.
S druge strane, ismijani su napori organizacija civilnoga društva okupljenih u GOOD inicijativu (Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja u škole) i Platformu 112, koje su tražile i sastanak s premijeromZoranom Milanovićem kako bi mu ukazale na važnost cijele stvari pa preko premijerova tajnika dobile poruku da on to nalazi smiješnim, kazala je Benčić pa dodala da ona «iz mjeseca u mjesec nalazi smiješnim nalazeCRO Demoskopa o popularnosti ove Vlade pa ćemo se smijati i idući mjesec».

Smijeh i(li) suze - živi bila pa vidjeli

Što se pak tiče argumentacije ministra obrazovanje Vedrana Mornara da pravna služba Ministarstva nije pripremila sve pravilnike i zakone kao pravnu podlogu za uvođenje građanskog obrazovanja, i ona «opet pokazuje krajnju nekompetentnost ove Vlade da upravlja reformskim procesima, neprihvatljiva je i puno više govori o onima koji su na vrhu», upozorila je Benčić te podsjetila da formulacija iz Ministarstva o uvođenju građanskog obrazovanja «kad se za to steknu uvjeti», kako iskustvo pokazuje, znači «živi bili pa vidjeli».

U međuvremenu, «posljednji potezi znače odustajanje od građanskog odgoja i obrazovanja te bacanje u vjetar ne samo tri godine rada, nego i sredstava koje su organizacije civilnoga društva same prikupile iz europskih fondova za eksperimentalnu provedbu građanskog obrazovanja u školama te podršku Filozofskom fakultetu za pripremu programa za izobrazbu budućih nastavnika».Mladi nemaju pravo sudjelovati u demokraciji - zašto?
«Dan nakon što smo proslavili Dan državnosti Republike Hrvatske saznali smo da mladi još uvijek nemaju pravo učiti o tome kako sudjelovati u demokraciji na lokalnoj i nacionalnoj razini. Sve su Vlade imale odgovornost, ali nisu bile sposobne pretvoriti u program građanskog obrazovanja, a niti ova Vlada to očito, izgleda, ne želi dovoljno», upozorila je Vesna Teršelič iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, podsjetivši na sve aktivnosti i programe koje su u sklopu neformalnog građanskog obrazovanja tijekom posljednjih 25 godina provodile organizacije civilnoga društva kao ključni akteri na tom polju.
Koliko je program građanskog obrazovanja mladima nasušno potreban, pokazuju mnoga istraživanja pa tako i ono Centra za mirovne studije iz 2013., prema kojemu građani Hrvatske u različitom postotku izražavaju ksenofobiju prema određenim manjinskim skupinama, a ukupan udio se u većini slučajeva kreće iznad 20 posto. U najvećoj mjeri negativne stavove izražavaju prema Romima do 44 posto, prema Srbima do 38 posto, a prema Kinezima do 32 posto i Arapima do 27 posto.
Da čak 40 posto mladih smatra da manjine, čak i tamo gdje su većina, ne bi trebale imati pravo na upotrebu manjinskog jezika, pokazalo je GONG-ovo istraživanje "Odgaja li škola dobre građane?» iz 2010., prema kojemu više od 40 posto hrvatskih srednjoškolaca smatra da bi Hrvati u Hrvatskoj trebali imati veća prava od drugih naroda, a da je NDH bila fašistička država smatra ih tek 27,6 posto dok njih više od 45 posto misli da je homoseksualnost bolest, a čak 64,3 posto bi homoseksualcima zabranilo javno nastupanje da ne bi loše utjecali na mlade.

Čarobni štapići, mazanje očiju i ostale obmane

«Ovi podaci pokazuju da imamo generacije koje imaju što raditi na satovima građanskog odgoja iako ono, naravno, ne može biti čarobni štapić, niti su mladi odgovorni za takve stavove jer od odraslih dobivaju takve poruke, no oni imaju pravo na kvalitetno obrazovanje», poručila je Teršelič i zaključila: «Ova je Vlada odgovorna za to da još jednoj generaciji nisu omogućili da nauče kako biti dati aktivan doprinos izgradnji demokratske kulture».
Da Vlada maže oči i bježi od odgovornosti, upozorio je i Dragan Zelić iz GONG-a podsjetivši «kako su ovih dana svima puna usta građana, ali da bi oni mogli sudjelovati u političkom životu, oni trebaju biti educirani kako se njima ne bi moglo manipulirati. Generacije su izgubljene, nemojmo dopustiti da ih bude još. Bojim se da mladi danas ne cijene solidarnost, mirno rješavanje sporova, toleranciju, brigu o okolišu ... i stoga tražimo od Vlade, premijera i SDP-a jer HNS se već izjasnio, neka se očituju stoje li iza odluke ministra Mornara, ali i predsjednika Republike Hrvatske te saborskih zastupnika, pogotovo onih nacionalnih manjina». «A premijer bi trebao i revidirati onaj dokument «Plan 21 - Pola puta u kojem stoji da će građansko obrazovanje biti uvedeno od iduće školske godine», dometnula je Benčić upozorivši da je «riječ o obmanjivanju javnosti».
«Ovdje je riječ o lakmus papiru za sve ostale reforme», podsjetila je još jednom Benčić, a Zelić zaključio da «ako ima političke volje, onda se sve upregne u to da se cilj ostvari, no ovo je očit dokaz da naše Vlade, bile socijademokratske ili demokršćanske, ne žele građane koji misle svojom glavom».