Istraživanje je provedeno u suradnji sa IPSOS Pulsom na prigodnom uzorku od 700 učenika, stručnim suradnicima i nastavnicima iz 18 škola iz Like, zapadne Slavonije i Zagreba. Pored rezultata kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja na skupu su ravnateljima i stručnim suradnicima predstavljeni preventivni programi organizacija civilnog društva koje su škole prepoznale kao posebno relevantne za prevenciju nasilja. Predstavljeni programi:

• Transformacija sukoba i medijacija, Maja Uzelac, Mali Korak
• Vršnjačka medijacija, Eli Pijaca Plavšić, Forum za slobodu odgoja
• Nasilne veze su bezveze, Sanja Cesar, CESI
• Budi Muško!, Natko Gereš, Status M
• Rad Savjetovališta „Luka Ritz", Lana Penezić, Savjetovalište „Luka Ritz"
• CAP, Child Assault Prevention, Gorana Hitrec, Korak po korak
• Stop nasilju među djecom, Jasenka Pregrad, Unicef

Rezultati istraživanja pokazuju da je verbalno nasilje zastupljenije od fizičkog, što je potvrđeno i kroz razgovore s nastavnicima i stručnim suradnicima, te u dijelu istraživanja s učenicima. Učenici su najčešće ogovarali ili bili ogovarani, oko ¾ učenika barem se jednom našlo i tim situacijama. Sljedeći po pojavnosti i učestalosti slijedi nazivanje drugog učenika pogrdnim imenom što je učinilo oko 2/3 učenika. Gotovo identičan broj učenika bio je žrtva takvog ponašanja. Što se tiče fizičkih oblika nasilja, oni su rjeđi ali ne zanemarivi; oko 40% učenika navodi kako je gurnulo drugog učenika, a njih polovina je pretrpjela guranje. U oko 37% učenika udarilo je drugog učenika, a udaranje je pretrpjelo 42% učenika. Najrjeđi oblik ponašanja su prijetnje drugim učenicima, petina učenika navodi kako je prijetila drugim učenicima, a njih četvrtina navodi kako im je drugi učenik prijetio. Gotovo 80% učenika poručuje da je u nekim slučajevima u ulozi nasilnika, a u drugim u ulozi žrtve.

Učenici školsku klimu ocjenjuju s prosječno dobrom ocjenom, a najveća je socijalna distanca iskazana prema učenicima s problemima u ponašanju, te prema učenicima Romima.

Više od polovice učenika nekad je u životu primilo sadržaj preko Interneta koji ih je uznemirio.
Više od 50% učenika nije dalo nikakav odgovor na pitanje na koji način učenici sami mogu pridonijeti poboljšanju odnosa unutar škole - zabrinjavajuć podatak koji ukazuje na obeshrabrenost da mogu utjecati na promjene u svojim zajednicama i društvu. Sdruge strane, spremnost i volju da se u školi bave temama vezanim uz mir, toleranciju i rješavanje sukoba pokazuje barem polovina učenika.

Razgovori s nastavnicima i stručnim suradnicama ukazuju na to da manjak stručnog osoblja ili nedovoljna razina educiranosti predstavlja veliki izazov, te da je suradnja s roditeljima važan aspekt i izazov u radu škola kada se suočavaju s nasiljem među vršnjacima te aspekt na kojem će škola i društvo u cjelini trebati dodatno jačati. Osim toga, zabrinuti su zbog nepostojanja kvalitetnog sadržaja za mlade u većini njihovih sredina, te nemogućnošću da mladi provode slobodno vrijeme na kvalitetan način.

Iz diskusije na skupu:

Iako je najzastupljeniji oblik koji se spominje - ogovaranje - oblik blagog nasilja čiji uzroci mogu biti sitne razmirice među učenicima, ono može dovesti do isključivanja djece po određenoj osnovi, a tada postaje ozbiljan problem i stoga ga je važno adresirati na vrijeme.
Prema iskustvima predstavljenih programa, prevencija nasilja se ne može promatrati odvojeno od društvenih i ekonomskih trendova, a nužno ju je provoditi u uskoj suradnji cjelokupnog školskog osoblja, učenika, roditelja i zajednice.

Porast elektronskog nasilja, osim tehnološkim napretkom i dostupnošću elektronskih medija, povezan je s činjenicom što roditelji ne kontroliraju sadržaje koja djeca koriste. U zajednicama u kojima se učenicima ne pružaju drugi sadržaji, internet je jedino mjesto druženja što dodatno pogoršava stvari. Iz udruge roditelja Korak po korak ističu kako je činjenica što roditelji nemaju vremena povezana i sa sve većim opterećenjem zaposlenih roditelja i dužeg ostanka na poslu te su započeli sa zanimljivim pristupom koji ukazuje na potrebnu sveobuhvatnost prevencije - pismima poslodavcima da ne iskorištavaju radnike i zadržavaju roditelje izvan radnog vremena.
Kada je riječ o prevenciji nasilja važno je da podrška i edukacija koju dobivaju nastavnici bude formativna, a ne isključivo informativna. Prema riječima Jasenke Pregrad i iskustvima UNICEF-ovog programa, ono što učenicima najduže ostaje nakon programa jesu socijalne vještine.

Nedostatna je formalna izobrazba i primarna edukacija budućih nastavnika, primjećuje se nedostatak obrađivanja prevencije nasilja na Učiteljskim fakultetima, kao i pedagoških i društvenih predmeta na ostalim fakultetima.
U više navrata iskanuto je kako je ovo „sizifov posao" jer ga, kako stručnjaci iskazuju, treba raditi neprestano ispočetka. U završnoj diskusiji sudionici su istaknuli važnost da i Ministarstvo znanosti utječe na redovno provođenje preventivnih programa i sustavno uključivanje u obrazovni sustav. Mogućnosti za sustavan rad na prevenciji nasilja u školama organizatori vide u kvalitetnoj suradnji škola i organizacija civilnog društva koje najčešće provode programe. Trenutno postojeći mehanizmi su npr. Zdravstveni i Građanski odgoj i obrazovanje. Zdravstveni odgoj uključuje neke sadržaje vezane uz prevenciju nasilja poput prevencije nasilničkog ponašanja i spolne/rodne ravnopravnosti.

Praćenje eksperimentalne provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja (u nastavku GOO) pokazuje da svaki peti učenik potvrđuje da je zahvaljujući Građanskom odgoju i obrazovanju poboljšao sliku o sebi, ali i odnose s drugima te da su drugačije počeli gledati svoju okolinu... najveći broj učenika slaže se da GOO pozitivno utječe na odnose između nastavnika i učenika, u smislu da se nastavnici i učenici međusobno odnose s više poštovanja. Većina ih se također slaže da su zahvaljujući GOO-u učenici počeli ozbiljnije shvaćati svoja prava i odgovornosti te da je GOO utjecao na poboljšanje odnosa između učenika i učenica, među učenicima općenito, ali i odnosa prema učenicima s posebnim potrebama. Svaki se drugi učenik slaže i da je GOO doveo do smanjenja nasilja među učenicima, kao i do toga da se u školi više uči o djeci iz drugih kultura.... (Spajić Vrkaš, V. 2014.)

Iz tog razloga nadamo se da će i Građanski odgoj i obrazovanje koji uključuje više dimenzija - od političke i pravne, do interkulturne, ekološke, ekonomske i društvene, a na tragu preporuka i ove diskusije o važnosti rada na vrijednostima, stavovima i vještinama doprinijeti prevenciji nasilja među djecom i mladima.

Hvala ravanteljima, stručnim suradnicima i nastavnicima koji su se odazvali pozivu. Većina nadležnih institucija bilo je spriječeno sudjelovati.

 

Iz medija:

DNEVNIK NOVE TV

DNEVNIK 3 HTV-a - 14'30

Hrvatski radio

Večernji list

Narod.hr

--------------------

Skup je dio projekta Nasilje ostavlja tragove! koji se provodi u partnerstvu Centra za mirovne studije, Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, udruga Pokretač iz Korenice, Delfin iz Pakraca, MIRamiDA Centar iz Grožnjana, Savjetovalištem "Luka Ritz" iz Zagreba i osnovnom školom Milana Brozovića iz Kastva, te 18 škola iz kojih dolaze učenici i nastavnici. Istraživanje su proveli su IPSOS Puls, Centar za mirovne studije, Savjetovalište "Luka Ritz" i Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

 

Istraživački izvještaji koje je za potrebe Centra za mirovne studije izradila Agencija Ipsos Puls nalaze se na dnu ove stranice.