Deklaraciju koju supotpisuje i Centar za mirovne studije prenosimo u cijelosti:

Mi, niže potpisane organizacije civilnog društva (OCD) Zapadnog Balkana, kao i članica Europske unije, aktivne na pitanjima temeljnih prava i vladavine prava, demokratskih institucija, civilnog angažmana, zaštite okoliša, suzbijanja korupcije, prava migranata;

Podržavajući procese europske integracije zemalja Zapadnog Balkana i zagovarajući njihovo pridruživanje Europskoj uniji;

Svjesni problema i izazova s kojima se zemlje Zapadnog Balkana suočavaju prilikom zaštite te očuvanja najviših standarda demokracije, temeljnjih prava i sloboda, vladavine prava, ekonomskog i socijalnog blagostanja i solidarnosti za svoje građane;

Svjesni prevladavajućih političkih, ekonomskih i društvenih izazova s kojima se suočavaju društva Zapadnog Balkana, koje su posljedica ratova, teških kršenja ljudskih prava, nedemokratskih i autokratskih režima, kao i ekonomskih i društvenih nejednakosti;

Svjesni političkih, ekonomskih i društvenih izazova s kojima je suočena Europska unija s obzirom na političku fragmentaciju, rast populizma i ekstremizma, ekonomske i društvene nejednakosti, migracija, društvene sigurnosti, kao i na primjetan zamor političkih elita i glasača u vezi s daljnjim proširenjem Europske unije prema Zapadnom Balkanu;

Pored toga i,

Zabrinuti zbog ozbiljnih napada na demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava u nekim zemljama članicama – osobito u kontekstu trenutne epidemije virusa Covid-19;

Zabrinuti što je Republika Hrvatska za vrijeme svog predsjedanja Unijom izbjegavala otvoriti teme vladavine prava i demokracije unutar Vijeća EU;

Zabrinuti manjkom solidarnosti između zemalja članica u inicijalnom razdoblju širenja Covid-19 virusa, kao i suočavanja s migracijskim pitanjima,

POZIVAMO državna vodstva, odnosno Vlade zemalja članica Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana da:

• intenziviraju i ubrzaju pregovore i provedbu reformi u procesu usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije (acquis communautaire), osobito u području temeljnih prava i sloboda, sudstva, vladavine prava, demokratskih institucija. Zemlje Zapadnog Balkana se moraju obvezati na istinsku provedbu reformi kako bi ostvarili trajnu institucionalnu i društvenu promjenu, dok se Europska unija mora držati istih načela pri ocijenjivanju njihova napretka. Poseban naglasak se mora staviti na poboljšanje suradnje zemalja u radu na razrješavanju sudbina nestalih osoba; na jačanje suradnje i povećanje efikasnosti procesuiranja ratnih zločina; podržavanje ostalih inicijativa tranzicijske pravde, posebice onih iniciranih od strane civilnog društva, poput REKOM-a. Ovo je jedan od preduvjeta za izgradnju povjerenja između država i društava Zapadnog Balkana. Istovremeno, svako kašnjenje ili odgoda od strane Unije, u radu na pitanjima vladavine zakona, ljudskih prava i demokracije, u zemljama članicama, ima iznimno loše posljedice na proces demokratizacije zemalja Zapadnog Balkana. Zbog svega navedenog, očekujemo od Europske unije da dokaže predanost svojim temeljnim vrednotama – ne samo kroz simbolične općenite izjave, već kroz konkretna djelovanja.
  
  
• se založe i podupru vlasti u Bosni i Hercegovini da čim prije provedu četrnaest prioriteta Izvještaja Europske Komisije, objavljenih u svibnju 2019. godine. U otvorenom i konzultativnom procesu sa civilnim društvom i Predstavništvom Europske unije u Bosni i Hercegovini, Vijeće Ministara BiH mora donijeti novi akcijski plan za provedbu prioriteta iz Izvještaja Europske komisije, koji bi bio usredotočen na pitanja vezana uz izgradnju demokracije, ostvarivanje vladavine prava i zaštitu ljudskih prava. Europska unija bi trebala poslati jasnu poruku da je kandidacijski status moguć i ostvariv te ovisi o konkretnim koracima BiH s obzirom na četranaest opisanih prioriteta. BiH ne smije biti izostavljena u procesu integracije Zapadnog Balkana u Europsku uniju, kao što i sama mora pokazati da se obvezuje provesti reforme koje su nužan dio tog procesa.
  
  
• započnu konkretniju suradnju s organizacijama civilnog društva zemalja Zapadnog Balkana pri izradi i provedbi reformi, pritom podržavajući organizacije civilnog društva, financijski i politički, u njihovom radu na izgradnji I jačanju demokracije i vladavine prava.  Europska unija se mora nastaviti oslanjati na mišljenja civilnog društva pri procjeni učinka reformi i izbjegavati politički tendeciozna djelovanja koja ne doprinose konstruktivnim rješenjima, bilo na nacionalnoj ili razini procesa proširenja EU. Pro forma simulacije i nagovještaji reformi proširenja Unije, bez konkretnih i suštinskih promjena od strane Vlada se moraju prokazati kao takve i prepoznati kao politički neprihvatljive.
  
  
• uključe zemlje Zapadnog Balkana u primanje programa pomoći nakon pandemije virusa Covid-19, namijenjene gospodarskom i društvenom oporavku, posebice u European Green New Deal planu. Uloga civilnog društva u procesu olakšavanja posljedica krize ne bi trebala biti podcijenjena već bi se ona trebala podržati i olakšati rad OCD-ima u tom pogledu. 

Organizacije civilnog društva Zapadnog Balkana trebale bi biti zastupljene na Konferenciji o budućnosti Europe.

Smisleno pridruživanje se može odviti jedino ako se temelji na predanosti demokratizaciji i ekonomskom razvoju zemalja Zapadnog Balkana. No mora se naglasiti da je ovo obostran proces. Na primjer, Unija bi trebala biti iskrena i reći da su izazovi pridruživanju značajni, a ne skrivati se iza sintagmi “problema načina proširenja”. U svakom slučaju, poboljšani načini procesa pridruživanja bi trebali primijenjeni  čim prije.

Bez prave demokracije (koja je ne samo višestranački sustav već i čitav raspon demokratskih institucija, uključujući nezavisno sudstvo, nezavisne medije i nevladine organizacije i organizacije koje prate kršenja prava) i poštivanja vladavine zakona i ljudskih prava u i izvan Europske unije, prestaje postojati vizija mira i napretka u budućnosti. Ako EU ne može jamčiti i iskazati vrijednosti i vrednote koje koje sama promiče, mi: pro-europske organizacije civilnog društva koje djeluju u području temeljnih prava i vladavine zakona, demokratskih institucija, civilnog djelovanja, zaštite okoliša, suzbijanja korupcije i zaštite prava migranata – moramo se neizostavno zapitati: kako dalje – sa ili bez EU?

Želimo vjerovati da je naša budućnost unutar EU i da su vrijednosti i vrednote za koje se svakodnevno borimo (poštivanje ljudskih prava, demokratskih institucija, vladavine prava i zaštite okoliša) zaista naše zajedničke vrijednosti i vrednote Europske unije. Želimo da to ovaj Zapadnobalkanski Summit i dokaže.


Popis svih potpisnica nalazi se ovdje.