Hrvatska nije u stanju iskoristiti niti predpristupne fondove koji su višestruko manji od strukturnih fondova, pa bi nam se moglo dogoditi,da će, ukoliko uđemo u Europsku uniju sa ovom razinom institucionalnih kapaciteta ,iznos članarine premašivati iznos sredstava koje će državna, regionalna i lokalna samouprava povući i investirati u razvojne projekte.

Broj državnih službenika nije dostatan za dobro administriranje fondova i projekata, ali još više zabrinjava njihova kompetencija, pa se često ista pravila EU tumače na različite načine, ovisno o službeniku, što dovodi do konfuzije kod korisnika sredstava. Provoditelji projekata se opterećuju dodatnom administracijom i pravilima koja su rigoroznija od pravila EU, pa se projekti birokratiziraju na štetu konkretnih rezultata. Sve to ukazuje na nekompetenciju i premali kapacitet državne administracije. Svjesni problema sa kojima se susreću zaposlenici u SJFU, želimo naglastiti da nastalu situaciju ne smatramo njihovim propustom, već propustom njihovog vodstva koje im nije omogućilo dostatnu edukaciju, stimulirajuća primanja i pravovremenu podršku. 

 

Međutim, to  nije jedni uzrok zamrzavanju PHARE programa i smanjivanju sredstava IPA programa. Još više zabrinjava činjenica da je jedan međunarodni natječaj poništen zbog curenja informacija, odnosno davanje povlaštenih informacija jednoj od tvrtki koja se je natjecala za provedbu natječaja, čime je Državni zavod za zaštitu prirode izgubio preko 800000 eura za razvoj informacijskog sustava. Natječaji se raspisuju i do tri godine nakon odobravanja sredstava od Europske komisije, u zadnjem roku prije nego bi se sredstva nepovratno izgubila i vratila Europskoj komisiji. To dovodi do danonoćnog pritiska na državne službenike i korisnike da u roku od 2-3 tjedna ugovore projekte s velikom mogućnošću poništavanja istih ukoliko se zakasni na rok.

 Za lošu iskorištenost sredstava iz europskih fondova odgovornost snosi isključivo Vlada RH jer nije organizirala kvalitetan sustav njihovog upravljanja, a direktnu štetu snose korisnici tih sredstava: državne institucije (ministarstva, agencije, zavodi, itd.), jedinice regionalne i lokalne samouprave, gospodarstveni subjekti i organizacije civilnog društva, a u konačnici svi građani RH. Želimo naglasiti da problem zamrzavanja fondova nije nastao zbog izbornog i postizbornog perioda jer se na probleme administracije upozorava već duže vrijeme, što pokazuje i činjenica da je većina sredstava iz Phare 2005 programa ugovorena u zadnjem mjesecu isteka roka za ugovaranje (studenom 2007. g.), štoviše u posljednjem tjednu.

 

Stoga zahtjevamo da Vlada RH prioritetno implementira zahtjeve Europske komisije u pogledu unapređenja sustava upravljanja fondovima i omogući djelatnicima SJFU i drugih ugovornih tijela stimulativna primanja koja će biti u skladu sa njihovim kompetencijama, razinom odgovornosti i obimom posla.

 

Također tražimo da od sada Vlada redovito, potpuno i istinito informira javnost o napretku pregovora sa EU, provedbi institucionalnih reformi i razini iskorištenosti fondova.