Međunarodni dan ljudskih prava uz obustavu azila za državljane Sirije: Nema pauze u ljudskim pravima

Large_untitled_design__5_

Hrvatska je, kao i brojne druge države EU-a, nakon vijesti o padu Assadovog režima u Siriji, požurila obustaviti zahtjeve za azilom državljana Sirije. Naše institucije time su još jednom pokazale koliko mogu biti brze i ažurne kada se treba degradirati neko pravo.

Ministar Davor Božinović izjavio je kako je dana uputa nadležnim službama “da i mi u ovom trenutku, privremeno, obustavimo zahtjeve za azilom za državljane Sirije dok se eventualno ne donese neka odluka na razini Europske unije”.

Podsjećamo ministra da je odluka na razini EU-a donesena davno - Poveljom EU-a o temeljnim pravima u kojoj je zagarantirano pravo na azil. Pravo na međunarodnu zaštitu nije i ne smije biti politička pogodba, ono je zajamčeno međunarodnim pravom i Ustavom Republike Hrvatske - propisima koji govore o temeljnim vrijednostima kako Europe i svijeta, tako i Republike Hrvatske.

Tužno je da na Međunarodni dan ljudskih prava upravo institucije koje bi trebale štititi ljudska prava pribjegavaju ovako eklatantnom kršenju temeljnog ljudskog prava. Pravo na azil ne može se generalizirati niti se bez individualnog pristupa svakom tražitelju ili tražiteljici azila može utvrditi je li međunarodna zaštita potrebna.

Ljudi iz Sirije ne bježe samo zbog Assadovog režima već postoje brojne druge prijetnje zbog kojih ljudi osnovano strahuju od proganjanja, što bi ministar Božinović trebao znati.

Bez obzira na promjenu vlasti u Siriji nemoguće je tvrditi da se svi državljani Sirije mogu sigurno vratiti doma, ako njihovi domovi još uvijek postoje. Nemoguće je općenito ustvrditi da je situacija u Siriji sigurna za one koji su u Europu došli u potrazi za sigurnošću, netom nakon što su pobunjenici tek preuzeli vlast i dok Izrael istovremeno okupira i napada dio sirijskog teritorija, a kamoli bez individualne ocjene pojedinačnih slučaja osoba izbjeglih iz Sirije. Kaos i nasilje i dalje obilježavaju Siriju, gdje oružane skupine kontroliraju velike dijelove zemlje, a izostaju stabilna vlada i funkcionalne državne strukture. Uništena infrastruktura i milijuni raseljenih ljudi svjedoče o dubokom humanitarnom kriznom stanju. Mnogi gradovi su nesigurni, a životni uvjeti ne pokazuju znakove normalizacije.

Upravo zato odluka Hrvatske, ali i drugih država članica EU-a, predstavlja opasan presedan – selektivno poštivanje temeljnih ljudskih prava prema političkim interesima. Prakse koje su nezakonite i koje je Europska unija donedavno osuđivala sada postaju široko raširene i prihvaćene, opet nauštrb onih najranjivijih. Takva je odluka neodgovorna i okrutna jer osobe iz Sirije stavlja u golemu neizvjesnost dok čekaju rješenja o kojima doslovno ovise njihovi životi, a njihova ljudska prava pauziraju se zbog političkih odluka.

Međunarodne obveze ne mogu se birati poput bombonijere; jer su naličje tih obveza temeljna prava svih nas - od kojih odstupanja nema.

Vizual: Stipan Tadić

Preporučite članak:

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.