Ilegalna protjerivanja, takozvani pushbackovi se događaju svakodnevno, često uz upotrebu fizičke sile, otimanje imovine od izbjeglica i migranata, maltertiranje i ponižavanje.

Posebno zabrinjava što se ne štede ni djeca ni maloljetnici bez pratnje roditelja i što se ljudima koji žele zatražiti azil ta mogućnost uskraćuje.

Ove akcije najčešće provodi granična policija, pod okriljem noći, ali sve češće i tijekom dana.

Prema podacima Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, od početka godine do 19. rujna zabilježeno je preko 1256 inidividualnih pushbackova u Srbiju iz susjednih zemalja, prije svega iz Hrvatske, preko 472 i Mađarske, preko 485.

O ovome se premalo govori u lokalnim medijima, a kako razmjere nehumanog i nezakonitog postupanja prema jednoj od najugroženijih grupa ljudi kao što su izbjeglice i migranti nadilaze iskustva iz prethodnih godina, neophodno je hitno apelirati na nadležne institucije da zaustave akcije u kojima ljudi, osim što postaju žrtve krijumčara, postaju i žrtve država.

Mnoge od izbjeglica dolaze na Balkan i kreću se balkanskim rutama u potrazi za zaštitom od nasilja i progona u zemljama porijekla. Oni se nemaju kamo vratiti jer su njhovi domovi razoreni, a život im je ugrožen zbog nasilja i progona od raznih oružanih grupa. Među njima je mnogo djece i žena, ali i tinejdžera, mladih ljudi koji su krenuli u potragu za mirnijim i boljim životom.

Nitko od njih ne zaslužuje da bude izložen nasilju i nehumanom i degradirajućem ponašanju od bilo koga, a ponajmanje od državnih vlasti.

Ovakvo ponašanje graničnih policija koje se može tumačiti kao nezakoniti pokušaj kontrole migracija, ima alternative, a to je primjena postojećih zakona i pravnih procedura, koje podrazumjevaju otvoren pristup za migrante, funkcioniranje azilnog sistema i postupka, funkiconalne procedure readmisije.

Apeliramo na institucije da poštuju i primjenjuju domaće i međunarodne zakone. Apeliramo na međunarodne organizacije da oštro osude nezakonito, nasilno i nehumano protjerivanje ljudi  i pokrenu sve mehanizme kojima raspolažu kako bi vlade zemalja o kojima je riječ poduzele mjere sprječavanja i zaustavljanja ove prakse neprimjerene civilizacijskim vrijednostima Europe i vremena u kome živimo.

Centar za mirovne studije

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila

ICS Trst

Legis

DODATAK:

U Srbiju je, prema podacima Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila u prvoj polovini 2019. ušlo više od 16 000 migranata i izbjeglica, a više od 37% je bilo žena i djece. U svakom trenutku u  Srbiji se nalazi više od 5000 migranata od kojih je oko 3000 smješteno u državnim centrima, ostali su smješteni u alternativnom smještaju, na otvorenom duž granica, u urbanim jezgrima. U razdoblju od 01.01.2019. do 31.08.2019. godine, 7396 ljudi je izrazilo namjeru traženja azil, a dodijeljeno je 14 izbjegličkih zaštita i 15 supsidijarnih zaštita. Svakog dana stotine migranata ulaze u Srbiju iz pravca Sjeverne Makedonije, Kosova, Crne Gore, dok stotine njih svakodnevno pokušavaju napustiti Srbiju u pravcu Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske, čak i Rumunjske.

U Hrvatskoj je, prema podacima koje je iz MUP-a dobio Centar za mirovne studije, u razdoblju od 01.01.2019. do 25.07.2019. zabilježeno 3463 slučaja prihvata i 482 slučaja vraćanja Također, MUP je u prvih devet mjeseci 2019. godine službeno zabilježio 1198 tražitelja međunarodne zaštite i 134 odobrene međunarodne zaštite. Vidljivo je neslaganje statistika koje prikuplja MUP te se postavlja pitanje što je s više od tisuću ljudi razlike u ovim statistikama. I ovo ide u prilog svjedočanstavima izbjeglica i upozorenjima domaćih i stranih organizacija i institucija o ilegalnim protjerivanjima i nasilju koje provodi hrvatska policija. Učinkovitih istraga niti sankcioniranja odgovornih još nema.

U Sjevernoj Makedoniji je, prema podacima Legisa, 15 695 izbeglica spriječeno od ulaska u zemlju i protjerano natrag u Grčku u razdoblju od 01.01.2019. do 31.08.2019. Više od 3025 ljudi je u istom razdoblju bilo zatečeno na teritoriju u iregularnom statusu, dok se ukupan broj prokrijumčarenih migranata procjenjuje kao značajno veći u istom razdoblju.

U Italiji je, u regiji grada Trsta (Friuli Venezia Giulia), prema podacima ICS-a, 5526 migranata zatražilo azil u periodu od 01.01.2019. do 15.09.2019., a po ulasku u Italiju iz pravca Slovenije kretavši se prethodno rutama preko Balkana. U razdoblju od siječnja do srpnja 2019. godine, ICS je zabilježio pogoršanje psihofizičkog stanja ljudi koji su u Italiju ušli koristeći se istom rutom. Mnogi od njih su prijavili fizičko i verbalno maltretiranje od policija na koje su nailazili duž balkanske rute, a posebno od hrvatske policije. Neke od izbjeglica su svjedočile kako su proživjeli lančana protjerivanja - pushbackove, od Slovenije preko Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.