Kristijan Kovačić iz organizacije Crosol, u ime Foruma 2020 - platforme organizacija civilnog društva okupljenih povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije istaknuo je kako “Forum 2020 tijekom hrvatskog predsjedanja prati teme i zagovara politike od interesa za građane RH i EU, među kojima su zaštita ljudskih prava, vladavina prava, održivi razvoj i jačanje uloge EU u svijetu, a danas smo tu jer odluke koje će se donijeti na sastanku utječu na budućnost Europe i moraju biti u skladu s njenim temeljnim vrijednostima".

Posljednjih dana svjedoci smo izjava visoko rangiranih europskih dužnosnika koje idu u smjeru narušavanja vladavine prava, a posebno zabrinjava ideja o slanju vojske na civile na vanjskim granicama EU.

“Trenutno svjedočimo političkom ratu između Turske i EU u kojem obje strane umjesto metaka koriste ljude. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Grčka mora biti “štit Europe”. Zabrinjavajuća je i licemjerna takva podrška europskih političara zemljama poput Grčke i Hrvatske, od kojih se očekuje da odrade prljavi posao zaštite europskih granica, ako treba i pod cijenu ljudskih života. Mi u Hrvatskoj najbolje znamo da je politika nasilnih protjerivanja i onemogućavanja pristupa sustavu azila dugoročno neodrživa. Kad se nemaju kamo vratiti, logično je da će ljudi ići naprijed”, rekla je Tajana Tadić iz udruge Are You Syrious.

Legalan i konstruktivan europski odgovor na krizu, upozorava Tajana Tadić, trebao bi uključivati solidarnu raspodjelu odgovornosti spram tražitelja azila među svim državama članicama, a ne ukidanje ljudskih prava i nastavak političke trgovine s despotima poput Erdoğana.

“Oružje nije i ne može biti odgovor na poziv u pomoć”, poručila je Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije, te dodala da “Europa ne smije na ljude koji bježe od rata i sukoba slati vojsku”. Istaknula je kako Vlada RH tijekom predsjedanja mora reformu Zajedničkog sustava azila staviti na dnevni red Vijeća EU. Reforma Zajedničkog europskog sustava azila mora uključivati pružanje odgovarajuće zaštite i poštivanje načela zabrane vraćanja, duboko preispitivanje Dublinskog sustava s trajnom podjelom odgovornosti, korištenje mjera za sankcioniranje onih država članica koje krše ljudska prava i ne žele sudjelovati u raspodjeli odgovornosti te osiguranje sredstava za integraciju umjesto kontinuiranog ulaganja u militarizaciju granica i deportacije ljudi.

Dok svakodnevno svjedočimo suspenziji ljudskih prava, eskalaciji nehumanog postupanja i ugašenim ljudskim životima, pitanje je što se tek događa na mjestima kojima mediji nemaju pristup, upozoravaju nevladine organizacije. Europska unija je dužna prisjetiti se temelja na kojima je uspostavljena. Solidarnost s Grčkom mora značiti solidarnost s ljudima u potrazi za sigurnošću i solidarnost s lokalnim stanovništvom osiguravanjem hitnog prihvata i zaštite ljudi u ostalim državama članicama te dugoročnim ulaganjem u održiva i progresivna rješenja temeljena na poštivanju ljudskih prava. Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU idealna je prilika da se to pitanje adresira na odgovoran i konstruktivan način.