Vlada, koja predlaže ovaj proračun, u zemlji u kojoj više od četvrtine ljudi živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti ili je siromašno i koja se suočava s iseljavanjem mladih ljudi, nezaposlenošću, lošim obrazovnim ishodima i lošim poslovnim okruženjem, krizom zdravstvenog sustava i rastućom nejednakosti od ovih stvarnih i mjerljivih problema većom prijetnjom smatra fantomskog vanjskog neprijatelja i ulaže u vojsku.  Ovako posloženi proračunski prioriteti nisu u skladu s Temeljnim ciljevima Vade Republike Hrvatske do 2020., koji su obećavali rad na ostvarivanju stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranju novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanju iseljavanja i demografskoj obnovi te društvenoj pravednosti i solidarnosti.

 

Kada bi ti ciljevi bili prioriteti, mladima na stručnom osposobljavanju koji poručuju da vrijede više i da za mnoge od njih u Hrvatskoj nema budućnosti, država bi za pola kapitalnog ulaganja u obranu mogla osigurati dvostruko veću mjesečnu naknadu, odnosno 87.1% prosječne plaće, umjesto sramotnih 43.5%.

Vlada je mogla poslušati umirovljenike koji su prošlog mjeseca prosvjedima upozoravali da se sa sadašnjim mirovinama ne može živjeti te za oko pola kapitalnog ulaganja u obranu za više od 100 000 umirovljenika osigurati mirovine koje nisu ispod praga rizika siromaštva i iznose 2,139 kn mjesečno.

Za samo trećinu ulaganja u obranu, Vlada je mogla osigurati da se 9.5% stanovnika koji žive u kućanstvima koja prošle godine nisu mogli priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, iduće godine ne smrzavaju.

 

Proračun i dalje najviše pune građani plaćajući jedan od najvećih PDV-a u Europskoj uniji, a upravo je PDV jedan od poreza koji više pogađa siromašnije slojeve stanovništva. Porazno je  da se u 2017. godini nisu povukla sva dostupna sredstva iz EU te je nerealno očekivati da će se to učiniti u 2018. I dok ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac priznaje da Hrvatska ne koristi dovoljno europske fondove, isto ministarstvo s Ministarstvom vanjskih poslova oteže s pregovorima o potpisivanju sporazuma s Norveškom vladom za sredstva Europskog ekonomskog prostora, koja bi trebala Hrvatskoj pokloniti 103 milijuna eura u iduće tri godine, za razvoj gospodarstva, poljoprivrede, turizma, zaštitu okoliša i razvoj civilnog društva.

 

Ova Vlada je zbog upravljanja državnom imovinom osnovala novo ministarstvo, a prihodi od upravljanja državnom imovinom su i dalje minimalni, ali je zato rebalansom lanjskog proračuna Ministarstvo dobilo dodatnih 13,4 milijuna kuna za kupnju poslovnog objekta. Kupnja dodatnih nekretnina dok milijarde vrijedna imovina propada, još je jedan primjer nerazumnog trošenja proračunskih sredstava. Umjesto da se stanovi i poslovni prostori u vlasništvu države obnavljaju europskim novcima i daju na korištenje mladim obiteljima, obrtnicima i tvrtkama, Ministarstvo još nije uspjelo usustaviti socijalno osjetljive i transparentne procedure dodjele državne imovine na korištenje, niti dovršiti i objaviti cjelokupan popis državne imovine.

 

U godini koja je i u Hrvatskoj nizom požarišta i poplavljenih područja pokazala razornost koju možemo očekivati zbog klimatskih promjena, povećanje proračuna sustava civilne zaštite i vatrogastva tek je simbolično. Zar su tako brzo zaboravljene milijunske štete i građani koji su goloruki branili svoje kuće i poljoprivredna dobra?

 

 

Ako Hrvatska ima novaca za vojsku i avione, kupnju zgrada državnoj upravi koja godinama ne zna što će sa svojim zgradama i ne žuri se dobiti novce od razvijenijih država ili od Europske unije, Centar za mirovne studije pita predlagatelje proračuna, kako je moguće da ga nema za efikasne nove terapije i bolje obrazovanje te da je više od  10% odraslog stanovništva u financijskoj blokadi, a oko 300 000 umirovljenika prima mirovine koje su ispod praga rizika od siromaštva.