Prema podacima Vlade iz 2017. godine, više od 7800 odraslih i djece s invaliditetom živi u državnim ustanovama. Dodatno, više od 2000 osoba živi u privatnim ustanovama koje se financiraju iz državnog budžeta, uključujući manje obiteljske domove sa smještajem za do 20 osoba s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama ili sa zdravstvenim mentalnim problemima. Neutvrđeno je koliko je osoba smješteno dugoročno u psihijatrijskim bolnicama bez vlastite suglasnosti. 

“Vlada RH trebala bi ispuniti svoje obećanje da će poštovati prava svih osoba s invaliditetom na samostalno življenje i donošenje vlastitih odluka” kazala je Emina Ćerimović, viša istražiteljica za prava osoba s invaliditetom pri Human Rights Watchu. “Vlada je pomogla da ovo postane stvarnost za stotine osoba i trebala bi na tim temeljima graditi dalje za tisuće drugih.” 

Prema službenim podacima, između 2011. i 2016. godine, Vlada je podržala premještaj oko 700 osoba iz državnih ustanova socijalne skrbi u organizirano stanovanje u zajednici.  

Organizacije koje upućuju ovo pismo su Inclusion Europe, the European Network on Independent Living, Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava Zagreb i Human Rights Watch. 

Vlada RH trebala bi donijeti jasan plan za ukidanje institucija, poručuju organizacije. Vlada bi također trebala razviti usluge u zajednici tako da djeca s invaliditetom odrastaju s obiteljima i da odrasle osobe s invaliditetom mogu živjeti neovisno u zajednicama uz potrebnu potporu.

“Hrvatska vlada mora poduzeti brže korake za ispunjenje svojih obaveza prema međunarodnom ugovoru o pravima osoba s invaliditetom, ratificiranom prije 10 godina. To uključuje uklanjanje svih zakonskih i društvenih prepreka koje osobama s invaliditetom onemogućuju puno uključenje i sudjelovanje u zajednici”, rekao je Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava Zagreb. 

Prema podacima Vlade od travnja 2018. godine, više od 2455 osoba s invaliditetom živi u udomiteljskoj skrbi. Vlada je 21. svibnja objavila nacrt Zakona o udomiteljstvu koji bi dao prednost smještaju odraslih osoba s invaliditetom u udomiteljstvo, uključujući i osobe koje ne daju svoj pristanak. Organizacije ističu da se udomiteljstvo ne može smatrati neovisnim življenjem odraslih osoba u zajednici, kao što to nalaže Konvencija.

 

Stavljanje odraslih osoba s invaliditetom pod udomiteljsku skrb kritizirao je Odbor Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom te pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. 

 

“U skladu s međunarodnim ugovorom o pravima osoba s invaliditetom, Hrvatska mora poštovati pravo samostalnog života u zajednici svih osoba s invaliditetom, bez obzira na njihovo oštećenje, potrebu za potporom ili dob”, izjavljuje Ines Bulic Cojocariu, zamjenica ravnatelja Europske mreže za neovisan život. “Vlada bi trebala razvijati te primjereno ulagati u usluge podrške u zajednici. Umjesto toga, Vlada nastavlja postupak premještanja odraslih osoba s invaliditetom iz ustanova u udomiteljske obitelji bez njihove suglasnosti.” 

Osobe s psihosocijalnim invaliditetom u psihijatrijskim bolnicama i osobe koje žive u udomiteljskoj obitelji isključene su iz Vladinih nastojanja provedbe deinstitucionalizacije.  

U travnju 2018., na sastanku s predstavnicima Human Rights Watcha, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku najavilo je usvajanje novog plana koji podržava život u zajednicama za osobe s invaliditetom, uključujući one u privatnim ustanovama i obiteljskim domovima. No, u pismu upućenom Human Rights Watchu 22. svibnja, Ministarstvo navodi kako će osobe s invaliditetom kojima je potrebna dugoročna i intenzivna skrb ostati u ustanovama. Osobe s psihosocijalnim poteškoćama u psihijatrijskim bolnicama te oni smješteni u udomiteljskim obiteljima nisu dio Vladinih nastojanja.

Mnoge osobe s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama završe u ustanovama socijalne skrbi ili u udomiteljstvu zato što im je oduzeta poslovna sposobnost ili pravo donošenja vlastitih odluka. Skrbnik donosi sve odluke za takvu osobu. Otprilike 18 000 osoba s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama nalazi se pod skrbništvom u Hrvatskoj.  

U lipnju 2014. Sabor RH izglasao je novi Obiteljski zakon koji je ukinuo potpuno skrbništvo. Nametnuta je i obaveza sudovima da revidiraju sve prethodne odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti s ciljem vraćanja djelomične ili potpune poslovne sposobnosti onima kojima je oduzeta najkasnije do siječnja 2020. Od tad su sudovi revidirali samo 1179 predmeta te vratili potpunu poslovnu sposobnost tek 95 osoba i djelomičnu poslovnu sposobnost 273 osobe.

Vraćanje djelomične poslovne sposobnosti znači da sud može odrediti koje odluke osoba može donositi samostalno, a koje će nastaviti donositi skrbnik, kao što su one vezane za smještaj ili zdravstvenu skrb. 

“Skrbništvo, kao i drugi oblici ograničavanja prava na donošenje odluka, nedosljedni su hrvatskim obvezama prema ljudskim pravima,” riječi su Jyrkija Pinomaae, predsjednika Inclusion Europe. “Hrvatske vlasti trebale bi vratiti poslovnu sposobnost osobama smještenim pod skrbništvom te uspostaviti sustav pomoći i podrške pri donošenju odluka koji poštuje samostalnost, volju i želje osoba s invaliditetom.” 

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom jamči pravo svim osobama s invaliditetom na samostalno življenje i uključenost u zajednicu, bez obzira na vrstu njihova invaliditeta, dob, višestruke poteškoće ili potrebu za visokom razinom podrške. Sloboda pojedinaca da donose odluke i upravljaju vlastitim životima ključne su za življenje u zajednici, prenose iz organizacija. U prosincu 2017., Vijeće Europske unije pozvalo je vlade EU članica da osiguraju svakome pravo na samostalno življenje u svojim zajednicama i na aktivnu ulogu u društvu.

“Hrvatska bi trebala obilježiti 10. obljetnicu ratifikacije sporazuma o pravima osoba s invaliditetom na način da reformira zakone i politike kako bi ispunila svoje obaveze, uključujući i obavezu da osigura pravo svim osobama s invaliditetom na neovisno življenje u zajednici te pravo samostalnog odlučivanja o tome gdje i kako žele živjeti,” naglašava Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije. 

 

Za više podataka, molim kontaktirajte:

U New Yorku, Emina Ćerimović (engleski, bosanski/hrvatski/srpski, švedski): +16464271814 (mobile); ili cerimoe@hrw.org. Twitter: @EminaHRW

U Bruxellesu, Angelika Hild (engleski, francuski, njemački, španjolski): +3225022815; a.hild@inclusion-europe.org

U Londonu, Ines Bulic Cojocariu (engleski, hrvatski), +447964424331 ili ines.bulic@enil.eu

U Zagrebu, Ivan Novosel (engleski, hrvatski), Kuća ljudskih prava Zagreb, +385992502250, ivan.novosel@kucaljudskihprava.hr

U Zagrebu, Cvijeta Senta(engleski, hrvatski), Centar za mirovne studije, +38514820094; cvijeta.senta@cms.hr