Ovakva formulacija ne samo da je neuobičajena jer ne daje niti minimum potrebnih informacija koje bi za ovakvu odluku mogle opravdati klasificiranje stupnjem "povjerljivo", niti  omogućuje dovoljnu razinu transparentnosti u upravljanju javnim sredstvima prema javnosti.

Vlada je odbila naš zahtjev iznoseći da je proveden test javnog interesa i da je taj dokument klasificiran kao povjerljiv.

Test javnog interesa je, iz nejasnih razloga, provela Koordinacija za domovinsku sigurnost i hrvatske branitelje. Sukladno Poslovniku Vlade RH, ova Koordinacija nema jasno propisanu ovlast provedbe testa javnog interesa. Osim toga, u provedbi testa javnog interesa nije sudjelovala službenica za informiranje, što smatramo iznimno lošom praksom.

Također, Koordinacija za domovinsku sigurnost i hrvatske branitelje sastavljena je isključivo od ministara (Krstičević, Stier, Kovačić, Orepić, Šprlje, Z.Marić, Medved), dok se  čitav sustav

pristupa informacijama bazira na tome da politički čelnici nisu ti koji određuju pristup informacijama, već službenici za informiranje, uz nadzor Povjerenice za informiranje u slučaju žalbe.

Dodatno je važno naglasiti kako je Ured vijeća za nacionalnu sigurnost izdao mišljenje da se dio klasificiranog dokumenta može učiniti dostupnim javnosti. Naime, taj Ured vrši nadzor nad svim postupcima klasificiranja te ih periodički provjerava, što znači da kontinuirano procjenjuju rizik za nacionalnu sigurnost koji može proizaći iz uklanjanja oznake tajnosti. Drugim riječima, upravo je UVNS tijelo javne vlasti koje ima visoku ekspertizu za provedbu testa javnog interesa, odnosno procjenu skidanja oznake tajnosti s cijelog dokumenta, ili dijela nekog dokumenta.

 

Smatramo da je svaka dodjela materijalnih sredstava iz javnih proračuna pitanje od općeg interesa svih građana, stoga smo tražili da odluka bude deklasificirana i objavljena, odnosno da se napiše o kakvoj se dodjeli materijalnih sredstava radi, za čije potrebe, tko je tražio dodjelu, podrijetlo materijalnih sredstava i količinu te kome se dostavljaju sredstva.

 

Također, zatražili smo pregled zakonskih i podzakonskih prijedloga kojima Republika Hrvatska preuzima pravnu stečevinu Europske unije za 2017. godinu koji ste također donijeli na 19. sjednici Vlade i to na zatvorenom dijelu, te da nam se dostavi i objavi na stranicama Vlade pregled zakonskih i podzakonskih prijedloga kojima RH preuzima pravnu stečevinu EU za 2017.g. Naime, s aspekta

zaštite prava građana na pristup informacijama od javnog interesa smatramo da pitanje plana zakonodavnih djelatnosti za preuzimanje pravne stečevine EU i lista zakonskih i podzakonskih propisa ne može i ne smije biti raspravljano na zatvorenom djelu sjednice jer ne postoji opravdanje zašto javnost ne bi mogla i prije ( u smislu pravovremene objave), tokom i nakon sjednice Vlade vidjeti plan zakonodavnih djelatnosti u pogledu stečevine EU. Tim više što je pravna stečevina EU poznata i objavljena pa se tajnost, odnosno raspravljanje o tome na zatvorenom dijelu sjednice, ne može pravdati niti pravilima EU ili odnosima s Europskom unijom. 10 . veljače dobili smo odgovor da će rok za  rješavanje zahtjeva, zbog traženja većeg broja različitih informacija te obveze Vlade za provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa, produžiti rok za postupanje. 

Nakon mjesec dana iz Vlade smo dobili presliku Pregleda zakonskih prijedloga kojima Republika Hrvatska preuzima pravnu stečevinu Europske unije za 2017. godinu, kao i presliku Pregleda podzakonskih prijedloga kojima Republika Hrvatska preuzima pravnu stečevinu Europske unije za 2017. godinu, koji su usvojeni na zatvorenom dijelu sjednice Vlade Republike Hrvatske, održane 2. veljače 2017. godine. Također, obavijestili su da će se navedeni Pregledi ubuduće objavljivati, odnosno biti javno dostupni na internetskoj stranici Vlade Republike Hrvatske.

 Pregledi se nalaze ispod teksta.

 

 Foto: Hina