Konferencija je održana kao dio 3. Volonterskog radnog kampa mladih u Pakracu, te su pored mladih volontera na konferenciji učestvovali i predstavnici Vijeća nacionalnih manjina (srpsko, češko, talijansko), predstavnici manjinskih udruga (Češka beseda, Zajednica Talijana, SKD Prosvjeta), zamjenik gradonačelnika Grada Pakraca, pomoćnik ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, predstavnici udruga i zainteresirani građani. 

Nikola Ivanović, uvodničar na konferenciji upoznao je prisutne s međunarodnim izvorima prava nacionalnih manjina s posebnim naglaskom na Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina i Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima te odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u pogledu ostvarivanja prava nacionalnih manjina u jedinicama lokalne samouprave. Istaknuo je važnost nivoa lokalne samouprave u osiguravanju uvjeta, podrške i informacija o ostvarivanju manjinskih prava, te važnost sinergijskog rada manjinskih institucija i jedinica lokalne samouprave, a kao pozitivan primjer navedena je suradnja manjina i Grada Pakraca  provedbom projekta 'Pakrac – suradnjom prema razvoju' u okviru programa "Promicanje ljudskih prava i zaštita manjina u jugoistočnoj Europi" kojeg implementira Vijeće Europe financiranog od strane Europske unije. 

Sve veća socijalna distanca mladih prema osobama drugih nacionalnosti

Veznao za rad Vijeća nacionalnih manjina, istaknuta je potreba većeg angažmana VNM u pogledu očitovanja o gradskim aktima vezano za nacionalne manjine. Međutim, istaknut je problem različitog definisanja o čemu se to tačno VNM mogu očitovati, a čemu je uzrok nedifinisan UZPNM. Istaknuo je potrebu većeg angažmana manjinskih udruga u provedbi obrazovanja na materinjem jeziku. Govoreći o lokalnim medijima, istaknuo je napredak, uz napomenu da prostora za poboljšanje još ima. Naročito je naglasio potrebu većeg demokratskog odgoja mladih, čime će sve slobode i prava biti podignute na višu razinu. To potvrđuju i podaci istraživanja koji govore o sve većoj socijalnoj distanci mladih prema osobama drugih etničkih i nacionalnih pripadnosti, osobito prema Romima i Srbima, ali i nerazumijevanje ustavnog načela nacionalne ravnopravnosti  (koje se pokazalo u istraživanju političke pismenosti mladih koji su proveli GONG i FPZG i prema kojem preko 40% ispitanih srednjoškolaca smatra da bi etnički Hrvati u Hrvatskoj trebali imati veća prava od ostalih). U takvom okruženju manjine nemaju podršku za učenje o vlastitoj kulturi, jeziku i pismu te se javljaju izazovi u provedbi modela obrazovanja manjina.

Goran Labus, zamjenik gradonačelnika, koji je pozdravio prisutne u ime gradonačelnika, istaknuo je i neke pozitivne pomake koji su na razini gradske uprave postignuti u ovom mandatu, ali i postojanje niza prepreka koje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina često na terenu čini neprovedivim.

Aleksa Đokić, pomoćnik ravnatelja Vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kazao je da postoji potreba da se vijeća nacionalnih manjina u Hrvatskoj više povezuju i razmjenjuju dobra iskustva. Upoznao je prisutne s primjerima dobre i negativne prakse u ostvarivanju manjinskih prava, te o naporima ULJPPNM prema stvaranju mehanizama  za zaštitu manjina kroz EU fondove.

Slavica Plavček, predstavnica češke nacionalne manjine, požalila se da mediji dovoljno ne prate izbore nacionalnih manjina, ali i da češka nacionalna manjina nije dovoljno vidljiva u lokalnim medijima. Sugerirala je da se izbori za vijeća nacionalnih manjina organiziraju kada i izbori na državnoj razini. Podržala je inicijativu za osnivanje Koordinacije VNM na gradskom nivou i nadu da će zaživiti dodatna nastavu na češkom jeziku i pismu u pakračkoj osnovnoj školi. 

Obrad Ivanović iz Srpskog nacionalnog vijeća istaknuo je potrebu da se upravo ovo vijeće više angažira jer, za razliku od Čeha i Talijana, Srbi nisu tako izraženo organizirani kroz različite udruge. 

„Izgradnja države je kao izgradnja mira“

Goran Božičević iz udruge Miramida kazao je da su njemu kao Hrvatu prava pripadnika nacionalnih manjina važna jer su istovremeno test njegovih sloboda kao pripadniku većinskog naroda. Govoreći o iskustvima izgradnje mira u postkonfliktnim društvima, istaknuo je da je ''izgradnja države kao izgradnja mira''. 

Ivan Zidarević, volonter iz Srbije, nakon što se upoznao s pravima nacionalnih manjina i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, da postoji veliki ''grey zone'' u provedbi manjinskih prava zbog nepostojanja podzakonskih akata UZPNM. 

Antun Bruneta, iz Vijeća talijanske nacionalne manjine, govorio je o problemu nedovoljne komunikacija na razini gradska uprava - vijeća nacionalnih manjina što je najviše vidljivo jer Vijeća nacionalnih manjina nisu konzultirana prilikom donošenja važnijih odluka gradskog vijeća. Istaknuo je problem rješavanja problema infrastrukture u talijanskim selima a posebno je naglasio nizak nivo socijalnih usluga u manjinskim selima. 

Rečeno je da vijeća nacionalnih manjina trebaju preuzeti aktivniju ulogu u provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kako bi se položaj pripadnika manjina popravio, ali i kako bi ih građani bolje razlikovali od raznih udruga s manjinskim predznakom.

Sam Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina je dobar, ali postoje nedostaci u njegovoj primjeni, a jedan od većih svakako je to što nisu predviđene kazne za one koji ga ne provode. U manjim sredinama poput Pakraca, rečeno je, osnovni je problem nedovoljna komunikacija na razini gradska uprava - vijeća nacionalnih manjina. Tako, primjerice, čulo se, vijeća nacionalnih manjina nisu konzultirana pri donošenju važnijih odluka Gradskog vijeća. 

Na Konferenciji su usuglašeni zaključci i dogovorene konkretne mjere s kojima će se u narednom periodu upoznati ostali članovi svih triju VNM i manjinskih udruga, nakon kojih će se organizirati niz sastanaka s ciljem unaprjeđenja položaja nacionalnih manjina. Zaključci su dostupni u privitku ovog teksta.

Autor teksta: Nikola Ivanović