Pitanja su to na koja se mali broj ljudi iz našeg regionalnog okruženja usudi dati svoje odgovore, a tiču se brutalne izraelske vojne vojne operacije etničkog čišćenja i izbrisa Gaze, odgovornosti medija, reakcija nadležnih međunarodnih sudbenih vlasti, kao i niza međunarodnih tijela osnovanih radi zaštite prava čovjeka.  Pitanja o kojima se mora razgovarati je i ono o višedecenijskom dehumaniziranju palestinskog naroda, kao i je li Palestinac čovjek u očima drugih - ovih dana nije sasvim izvjesno. O konačnom prekidu nasilja govori se pretiho u institucijama, a nešto glasnije na ulicama svih većih gradova svijeta pod geslom: Nitko nije slobodan dok svi nisu slobodni!

Za sudjelovanje na predavanju prijavite se putem ovog obrasca do 18. lipnja u 16 sati nakon čega vam stiže poveznica.

Iz prikaza knjige Vesne Ivanović: "Ima u Jordanu brdo, na krajnjoj sjevernoj granici, odakle se već i Hermon gorje naslućuje, zove se Um Qais. Nestvarna promatračnica s koje se na dlanu vidi tisućljetna povijest Bliskog istoka, razlog i smisao svih ovdašnjih civilizacijskih zemljotresa." 

Zlatko Dizdarević u knjizi Hiljadu i druga noć: balkanski ambasador na Istoku piše da ne pamti da je igdje golim okom obuhvatio toliko povijesti. Rimski Kolosej, amfiteatar, trg, ogromni stubovi i terme „nimfi“. Odatle se vidi okupirani Golan, predstraža Tiberijskog jezera, kažu jedni, ili Galilejskog mora, kako kažu drugi. Podno je rijeka Yarmuk, opet granica, spajanje, razdvajanje, voda. Um Qais nalazi se u Jordanu, preko puta je Sirija, lijevo Izrael, niže Palestina, okupirana Zapadna Obala. Svuda su okolo mitovi."

Zlatko Dizdarević je rođen u Beogradu gdje pohađao osnovnu školu. Maturirao je u Prvoj gimnaziji u Sarajevu, a potom diplomirao na tamošnjem Pravnom fakultetu. Pohađao je Visoku školu novinarstva pri Francuskoj radio-televiziji (ORTF) u Parizu, i Nacionalnu školu žurnalizma u Lillu. Bio je novinar i urednik Oslobođenja od 1972. do 1998. godine. Za to vrijeme prošao je put od reportera, kolumnista, urednika Unutrašnjo-političke rubrike i šefa Deska, do stalnog dopisnika s Bliskog istoka (Kairo) i zamjenika glavnog urednika lista. Bio je glavni urednik tjednika Svijet i Nedjelja i urednik u ratnoj redakciji Oslobođenja. Surađivao je u više dnevnika i nedeljnika u zemlji i svijetu. Pored ostalih bio je kolumnista u La Repubblici (Rim), Le Libre Belgique (Bruxelles), Diario (Milano), Il Giorno (Milano), a povremeno je objavljivao i u listovima Time, Le Monde, Liberation, L'Espresso itd. Na prostoru bivše Jugoslavije u Danas (Zagreb), Novom listu (Rijeka), Delu (Ljubljana) itd.

Počasni je član udruženja novinara u Francuskoj, Italiji i Kolumbiji. Bio je predavač u više novinarskih škola i povremeno na fakultetima za žurnalizam, u BiH, Hrvatskoj, Albaniji i Kolumbiji. Dobitnik je više novinarskih nagrada u BiH i inostranstvu. Prvi je laurat svjetske nagrade za "Odbranu slobode javne riječi - Reporters sans Frontieres" (Pariz), Nagrade za novinarsku hrabrost Paolo Borsalino (Rim), Nagrade Udruženja novinara Kolumbije Medios para La Paz (Bogota), kao i književne nagrade Premio Capri (Capri), te Nagrade za ljudska prava Bruno Kreisky (Beč).

Od 2001. do 2012. godine radi u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Imenovan je za ambasadora BiH u Hrvatskoj, kasnije u Jordanu, Siriji, Iraku i Libanonu. U međuvremenu, kao Ambasador at large u MVP bio je šef Ureda za potrebe diplomatske aktivnosti i Nacionalni koordinator za Srednjoeuropsku inicijativu (CEI) i za Jadransko-jonsku inicijativu (JJI). Odlikovan je visokim državnim odlikovanjima u Hrvatskoj, Jordanu i Libanonu. Autor je 8 knjiga, od kojih je 6 prevedeno u inostranstvu, u Francuskoj, Italiji, SAD-u, Njemačkoj, Holandiji, Kolumbiji i Češkoj, a "Ratni dnevnik" i na esperanto.

Član je P.E.N. International u BiH. Živi i radi u Sarajevu. Bavi se novinarstvom i analizama međunarodnih zbivanja, pretežno na Bliskom istoku.