Dio programa održan je kroz online susrete utorkom i četvrtkom od 18 – 20 sati, dio individualnim radom kroz Google-učionicu i dio kroz tri vikend-susreta u Zagrebu. U programu je sudjelovalo 28 sudionica i sudionika iz Zagreba, Rijeke, Zadra, Krupe, Osijeka, Buja, Splita, Čakovca, Ljubljane, Sarajeva, 21 predavač_ica i 20 gostiju i gošći.

Cilj Mirovnih studija je dati perspektivu, osnažiti pojedince i grupe za izgradnju pozitivnog mira odozdo, doprinosom organiziranih građana i građanki i njihovim utjecajem na druge grupe i institucije. Kroz Mirovne studije želimo podijeliti znanje, motivirati, osnažiti i povezati pojedince međusobno, sa predavačima, organizacijama i institucijama u radu na nenasilnoj društvenoj promjeni. Ciljevima doprinosimo kroz tri programske cjeline unutar kojih obuhvaćamo sadržaje relevantne za razumijevanje i poticanje aktivnog rada na pozitivnom miru, s naglaskom na one koji se proizvode u istraživačkom, zagovaračkom i direktnom radu i odgovaraju na suvremene društvene izazove:

1. Vještine suradnje (komunikacijske vještine, razumijevanje i transformacija sukoba, nenasilje i nenasilno djelovanje)
2. Pristupi i analize za pozitivan mir (globalno društvo i ekonomska pravda , ljudska prava , feminizam, spol, rod, seksualnost , ljudska sigurnost i migracije, ratno i antiratno nasljeđe)
3. Prakse za društvenu promjenu (aktivističke prakse, mentorske grupe, završni radovi)

Na razini vrijednosti, sadržaja i metoda i potičemo participaciju i uključenost, kritiku nepravednih mehanizama sustava i strukturnog nasilja,  te osobnu i društvenu suradnju i solidarnost.

I ova godina bila je bogata sadržajem i imala više razina rada, od osobnih, preko društvenih institucionalnih.

Prenosimo sažeto:

Vještine suradnje kao uvodna programska cjelina omogućile su sudionicama osnovne uvide u teoriju i praksu iza koncepta mirovnog obrazovanja. S Lanom Jurman i Lovorkom Bačić, sudionice su tako imale priliku razmišljati o različitim konceptima mira, čuti više o teoretičarima mirovnog obrazovanja i njihovom vezom s kritičkom pedagogijom te ključnim postulatima programa. Osim teorijskih uvida, sudionice su razmišljale o svojoj motivaciji za Mirovne studije, analizirale svoj položaj u društvu, ali i vizionirale društvo kakvo žele živjeti u budućnosti. S Andrijanom Parić radile su na vlastitim vještinama nenasilne komunikacije i transformacije sukoba koje razumijemo kao ključne vještine u procesima izgradnje pozitivnog mira. Važan dio programske cjeline Vještine suradnje svakako je i pitanje nasilja i nenasilja, osobito u kontekstu razumijevanja strukturnog i kulturnog nasilja te nenasilnih strategija i metoda kojima možemo i trebamo na nasilje reagirati - ovim su se pitanjima sudionice bavile pod uvijek inspirativnim vodstvom Ane Raffai. 

Drugu obrazovnu cjelinu: Pristupi i analize za pozitivan mir započeli smo razumijevanjem Globalnog društva i ekonomske pravde. Dražen Šimleša uveo nas je u globalne odnose moći i povezanost klimatske, ekonomske i društvene dimenzije održivog razvoja - bez kvalitetne demokracije i pravednih ekonomskih odnosa ne možemo postići održivost sustava. Pitanja klimatske pravde u gostujućem predavanju: Klimatska pravda iza nas i pred nama  približio nam je Nikola Biliškov. S obzirom na sve izraženije klasne razlike, porast siromaštva, nejednakosti i nesigurnih oblika rada, nastavili smo rad na razumijevanju sistemskih nejednakosti. Kroz rezultate istraživanja: „Društvena stratifikacija u Hrvatskoj“ vodila nas je autorica Karin Doolan, a kroz razumijevanje radničkih prava i ulogu radničkog organiziranja i sindikata vodili su nas Jovica Lončar i Luka Čuljak.  

Tatjana Vlašić, Suzana Fugaj, Ivana Radačić i Sara Lalić vodile su nas kroz programsku cjelinu Ljudska prava. Uz holistički pristup temi, upoznale smo se s povijesnim razvojem te vrijednostima i mehanizmima zaštite ljudskih prava, povezujući ih s konkretnim primjerima kršenja i zaštite ljudskih prava. Analizirale smo potencijal zaštite i promicanja ljudskih prava kao moćnog mehanizma progresivne društvene promjene posebno se usmjeravajući na stanje ljudskih prava žena i prava Roma u Hrvatskoj. Vrlo dragocjen i inspirativan bio je i završni susret održan u obliku virtualne žive knjižnice na kojoj smo razgovarali s predstavnicama i predstavnicima sedam organizacija koje su s nama podijelile svoje iskustvo rada na zaštiti i promicanju ljudskih prava različitih manjinskih skupina u Hrvatskoj. S nama su bili: Daniel Martinović iz Duginih obitelji, Natalija Havelka iz Centra za mir i nenasilje Osijek, Ana Ajduković iz udruge Lori, Svei Kučinić iz Ženske sobe, Tina Đaković iz Kuće ljudskih prava, Iva Marčetić iz Prava na grad i Maja Obućan iz udruge PaRiter.

Kroz Feminizam, spol, rod, seksualnost, uz stručnu pripremu i vođenje Amira Hodžića i Petre Karmelić radile smo na razumijevanju direktnog i strukturnog rodno uvjetovanog nasilja kao modelima borbe na putu emancipacije. Kroz gostovanja, filmove i diskusije, uz podršku voditelja i gostiju razgovarale smo o transrodnosti, interspolnosti, LGBTQI+ zajednici u Hrvatskoj, o feminizmima, reproduktivnoj pravdi, menstrualnom siromaštvu. Na kraju ove cjeline reflektirali smo o vlastitom aktivizmu i mogućnostima djelovanja u ovom području. Brojni gosti podijelili su s nama svoje znanje i iskustvo: Arian Kajtezović iz Trans mreže Balkan, Erin Vlahović iz KolekTIRVa, Noah Kraljevic i iz K-Zone/Vox Feminae, Dubravka i Nina Čolović.

U okviru kolegija Ljudska sigurnost i migracije, s Gordanaom Bosancem upoznale smo se s konceptima nacionalne, domovinske i ljudske sigurnosti te njihovoj povezanosti s ljudskim pravima. U svjetlu aktualnih sukoba i stradanja u svijetu, razgovarali smo o mehanizmima međunarodne razvojne suradnje kao moguće poluge za prevenciju ratova i razrješavanje sukoba. Tea Vidović, Sara Kekuš i Lucija Mulalić vodile su nas kroz temu pravnog i političkog okvira suvremenih (nedobrovoljnih) migracija i sustava azila te posljedica aktualnih migracijskih politika koje su nerijetko obilježene kriminalizacijom samih migracija i solidarnosti. O mogućnostima integracije te migrantskom otporu i organiziranju učili smo uz projekciju i gostovanje aktera iz filma The Shadow Game, a posebno se zahvaljujemo gostima koji su s nama podijelili vlastito iskustvo migriranja, integracije te uključivanja u aktivizam. S nama su bili: Cedric Kuitcheu iz Paanafričkog društva u Hrvatskoj (PADUH), Commi Balde Kouyate i Yazdan Fayyaz.

Goran Božičević, Vesna Teršelič i Aneta Vladimirov uveli su nas u temu Ratno i antiratno nasljeđe kroz upoznavanje antiratnog aktivizma, suočavanja s prošlošću i kulture sjećanja na našim prostorima. Na uvodnom predavanju imale smo sreću ugostiti Marijanu Stojčić iz Centra za primenjenu istoriju iz Beograda s kojom smo razgovarali o kraju Jugoslavije s osobitim fokusom na antiratni pokret u Srbiji, te korištenju nacionalističkih narativa kao strategije koja odlično usmjerava pažnju dalje od vertikalnih napetosti poput klasne borbe.

Na programskoj cjelini Prakse za društvenu promjenu koje je pripremila Iva Zenzerović prošli smo mali historijat samoorganiziranja i organiziranja odozdo u Hrvatskoj, od 80-tih godina naovamo. Upoznale smo se s odabranim akterima, akcijama, inicijativama i zagovaračkim naporima. Bistrili smo vlastitu motivaciju za rad na društvenom promjeni – koja nam je intrinzična motivacija, koja su društvena polja u koja se želimo uključiti ili potaknuti promjenu. Najviše su nas zainteresirali Održivi razvoj, Obrazovanje i Osnaživanje. Po izboru sudionica i sudionika u goste smo pozvale aktivistkinje Suzanu Dobrić iz inicijative Savica za park i Lanu Bobić, teologinju i feministkinju. U sklopu kolegija organiziran je dio međunarodnog projekta Solidarity matters, Solidarity Lab/World caffe: Lica solidarnosti danas u Močvari, na kojem smo analizirali i zajedno definirali različita značenja koja pridajemo terminu solidarnost: Zašto građani iskazuju solidarnost? Što je solidaran društveno-politički sustav? Što je solidarnost u obrazovanju? Zašto se kriminalizira solidarnost s migrantima? Koji je odnos humanitarnog rada i solidarnosti?

Više informacija o projektu i video SolidarityLaba možete pogledati ovdje.

Kroz mentorske grupe sudionici i sudionice su, uz podršku mentora radili završne radove na sljedećim temama:

1. Građanski odgoj i obrazovanje – ekonomska dimenzija

1.1. Uloge različitih sektora u ostvarivanju socio - ekonomskih prava i suzbijanju nejednakosti u socijalnoj državi

1.2.  Oblici lokalnog, nacionalnog i globalnog društvenog angažmana za socio-ekonomsku pravdu i održivu ekonomiju

2. Mirovni rad između prošlosti i budućnosti:

2.1. Obrazovni sustav kao prilika za mirovni rad  

2.2. Pričamo li doma o ratu?

2.3. Lokalno iskustvo rata: „Dragica iz Berka, pučka mirotvorka“ – razgovori u Krupi

3. 25 godina Centra za mirovne studije

3.1. Umjetnost i aktivizam u radu CMS-a

3.2. Obrazovanje za mir

3.3. Migracijska politike u RH

4. Radnička prava: zakoni, kršenja i moguća rješenja kroz obabrane primjere
5. Mirovna logika: Analiza novinarskog izvještavanja o ratu u Ukrajini
6. Rod, spol, seksualnost

Sudionici_e su nam o Mirovnim studijima ove godine rekli_e:

• Upoznala sam jako puno divnih ljudi (od samih sudionika, voditelja programa i modula te gošća). Dobila sam pregršt materijala kojima ću se služiti i ubuduće. Neke od metoda rada su mi bile potpuno novo otkriće i jako mi se sviđa ovakav oblik učenja- kroz iskustva, dokumentarce, razgovor, rad u grupama i sl.
• Za mene su mirovni tek početna stepenica u daljnjem radu i doprinosu. Dobila sam informacije kako i gdje se mogu uključiti i na kojim sve razinama mogu djelovati. Otvorena su mi vrata u novi svijet, i mirovnima sam tek provirila kroz ta vrata da vidim što se tu događa, koji ljudi su uključeni, što rade i kako... nadam se da će ostati otvorena i da ću daljnjim radom moći doprinositi društvenim promjenama, pogotovo u segmentima koji su i od prije područje mog interesa.
• Posebno me je motivirala istrajnost članica i članova CMS tima i drugih asociranih organizacija, njihove inovativne metode rada, predstavljanje novih koncepata i iniciranje različitih oblika djelovanja, i prije svega modeli zajedničkog rada - aspekt koji se meni čini kao najveći izazov.
• Imam novu perspektivu o aktivističkom radu, drugi pogled iz kojeg je vidljivo da su promjene spore ali dostižne, i to me (naizgled paradoksalno) dodatno motivira za daljnji rad. Također nosim dojam od nekih predavača i predavačica, što smatram izuzetno dobrim i na čemu im zahvaljujem, da nisu ništa posebniji/e od mene, osim što imaju mnogo vrijednog iskustva. I to je također motivacija za daljnji rad, tj. poticaj da i ja to mogu.
• Neizmjerno sam sretna jer sam se ove godine upisala. Toliko različitih, negativnih događanja na međunarodnoj društvenoj i političkoj sceni je krenulo početkom ove godine i osjećam da sam nekako u pravi trenutak upisala Mirovne. Naučila sam o izgradnji mira, o nenasilnoj komunikaciji i vještinama suradnje, globalnoj povezanosti ekonomije i siromaštva, važnosti aktivističkog angažmana, o ljudskim pravima i sigurnosti. Hvala vam, osjećam se ispunjeno, educirano i osnaženo za daljnje aktivističke poduhvate.

Veliko hvala svim sudionicama, predavačima i gostima koji su i ove godine doprinijeli radu Mirovnih studija i ohrabrili nas da ne posustanemo u radu na izgradnji pravednijeg društva.

Tim Mirovnih studija: Iva Zenzerović, Kristina Klišanin, Lana Jurman, Maddalena Avon

Dijelove programa kroz šire projekte u 2022. financijski su podržali: Fond za Aktivno građanstvo u Hrvatskoj, Global Fund for Children, Solidar mreža/program Europa za građane/Europska unija, Foundation Open Society Institute, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, sudionice i sudionici programa