Hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec, suorganizator okrugli stol s Lunacek, uvodno je ustvrdio kako su napadi Vlade na civilno društvo u Hrvatskoj napadi na uporište demokracije u EU,  istaknuvši štetnost udara na Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva. Okrugli stol je suorganizirala Platforma 112 u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom i inicijativom Kulturnjaci2016. U raspravi su, uz svoje kolege iz drugih zemalja, sudjelovali i  hrvatski eurozastupnici  Jozo Radoš,  Biljana Borzan, Ruža Tomašić i  Ivan Jakovčić.

Jadranka Kosor, bivša premijerka RH podsjetila je na put koji je Hrvatsku doveo do EU, na kojem je bilo presudno donošenje zakonodavstva za zaštitu nacionalnih manjina, poticanje rodne ravnopravnosti  i suzbijanja  diskriminacije – zakona koji su dodatno naglasili temeljne vrednote  zapisane u hrvatskom Ustavu. „Sada sam doživjela da me neki dan zastupnik jedne male stranke iz vladajuće koalicije u Saboru napada zato što sam donijela Zakon o ravnopravnosti spolova. Ja to nisam mogla povjerovati jer je to civilizacijsko pitanje. Mi dakle govorimo o raskolu dviju civilizacija“ istakla je Kosor.  Kosor je podsjetila da je 1996. godine donesen Zakon o aboliciji: „To je tada bila dalekosežna odluka prvog predsjednika Franje Tuđmana, a danas slušamo povike i pozive na lustraciju. Ističem da to nikada nije bila politika HDZ-a u 90-ima. Voljela bih danas u Hrvatskoj vidjeti dosegnute standarde kakve smo imali ranije, kada smo ulazili u EU. „

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije i Platforme 112 podsjetio je kako se civilno društvo u zadnjoj fazi pregovora s EU zalagalo za uvođenje nacionalnog  mehanizma monitoringa dosegnutih standarda vladavine prava,  što su tada odbili i vladajući i oporba, a sada je očito da bi nam takav mehanizam bio koristan. „Žao mi je što smo tri godine kasnije opet ovdje i da se moramo žaliti na kvalitetu demokracije u Hrvatskoj. Zaštita vrijednosti liberalne demokracije nije pitanje ljevice i desnice, već naš zajednički zadatak jer su  to  temelji našeg društva. Danas moramo biti svjesni i vjerskog fanatizma. Naglašavam da borba protiv vjerskog fanatizma koji uzrokuje razorne društvene stavove i politike nikako ne dovodi u pitanje poštivanje vjerskih sloboda! U Hrvatskoj problem nije islamski, već katolički fanatizam, kojeg osuđuje i Vatikan. Slični s problemi i u drugim zemljama u kojima su na udaru europske vrijednosti i temeljne slobode.“.

Sanja Despot, novinarka Faktografa i članica izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva prikazala je Vladin desant na medije koji je počeo s odlukom ministra kulture Hasanbegovića o ukidanju Povjerenstva za neprofitne medije, nakon čega je slijedio marš ratnih veterana na Agenciju za elektroničke medije, obilježen fašističkim pozdravima i govorom mržnje, a u kojem je sudjelovao i potpredsjednik Sabora Tepeš, bez ikakve osude vladajućih. U proračunu za 2016. godinu ukinute su subvencije za neprofitne medije: „Novac koji se dodjeljivao neprofitnim medijima po količini je bio zanemariv i daleko manji nego u drugim zemljama. Očito se radilo o političkoj inicijativi protiv neovisnog novinarstva.“ Ravnatelj HRT-a brzinski je smijenjen u Saboru: „Od dolaska novog ravnatelja, s dosadašnjih poslova smijenjeno je 70 ljudi, od čega 50 urednika pojedinih programa i uglednih novinara“. To je uzrokovalo značajnu  promjenu medijske slike političkih zbivanja koju odašilje javna televizija, svakoga dana sve više u skladu s rakursom vladajućih i Crkve. 

Naima Balić, bivša ministrica kulture je u ime inicijative Kulturnjaci 2016 pojasnila razloge za otpor  5000 umjetnika i intelektualaca imenovanju povijesnog revizionista Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture: „Prostor kulture oduvijek je bio prostor otpora. Sada je naglašen jer se nekom osobnom ministrovom tzv. kulturnom politikom dokidaju sredstva udrugama civilnog društva, izdavaštvu, manjinskom talijanskom listu La voce del popolo kao i izdavačkoj kući EDIT, gasi se  dvotjednik za kulturu i društvena zbivanja ZAREZ ali se povećavaju sredstva desničarskom listu Hrvatsko slovo, ne dodjeljuju se financijska sredstva hrvatskoj drami  HNK Rijeka je se marginalizira intendant  europske reputacije Oliver Frljić, stalno se napada Hrvatski audio-vizualni centar….Udara se na pravo i slobodu govora, iskazivanja mišljenja i kritike. Realiziraju se predizborna obećanja današnjeg potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka da'kultura ne može biti antidomoljubna' i da će se 'u kući moći iznositi svoje mišljenje ali ne i  javno.“

Vedran Horvat iz Instituta za političku ekologiju i bliski suradnik Europskih zelenih ustvrdio  je: „Danas smo ovdje da rasvijetlimo simptome potencijalne sistemske bolesti hrvatske demokracije prije no što se ona rasplamsa. I zato ovu raspravu na ovom mjestu smatram istinski domoljubnom.  Mi želimo spriječiti najgori scenarij Mađarske i Poljske.“   Istakao je uspješnost modela financiranja putem Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva koji  se sada urušava, a služio je kao primjer drugim zemljama u pristupnom procesu EU: „Cijeli eko sustav razvoja civilnog društva je u opasnosti. Vlada primjenjuje taktiku paraliziranja institucija – kako Nacionalne zaklade, tako i Zaklade kultura nova, kako bi se onemogućila dodjela financijskih potpora. Stotine radnih mjesta u  neprofitnom sektoru dovedeno je u pitanje!“

U raspravi je eurozastupnik Jozo Radoš  istakao da je situacija u Hrvatskoj daleko od mađarskog i poljskog scenarija budući da u tim zemljama antiliberalne snage imaju premoćnu većinu u parlamentima, dok su u Hrvatskoj na djelu marginalne stranke: „U Hrvatskoj institucije funkcioniraju, pravosuđe je neovisno, mediji i civilno društvo su snažni i aktivni, situacija nije dramatična.“ Stoga je Radoš, kako je pojasnio,  odbio potpisati pismo zabrinutosti europarlamentaraca hrvatskoj Vladi kojeg je pokrenula Lunacek, vezano uz napade na autonomiju civilnog društva i rezanje sredstava Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Radoš smatra da se o problemima hrvatske demokracije prvenstveno treba raspravljati u Hrvatskom saboru jer se međunarodni odjeci često tumače kao zlonamjerni. Na to mu je replicirala novinarka Nacionalna Zrinka Vrabec Mojzeš, istaknuvši ogromnu političku i ekonomsku ovisnost većine hrvatskih medija. I Jadranka Kosor mu je replicirala:““Očekujem a će mnogi u Hrvatskoj ovo o čemu mi ovdje pričamo biti protumačeno kao protivno interesima Hrvatske. U Hrvatskoj se stalno mjeri tko kako i koliko voli Hrvatsku. I to u trenu kada ista stranka koja je dovela nestranačkog premijera  sada njega  ruši! Radoš je spomenuo da se radi o marginalnim strankama,- E,  tu se ne slažem jer  te marginalne stranke  dio su vladajuće koalicije i često su trbuhozborci onih koji su njihovi gospodari, a koji često upravo to misle ali njima prepuštaju da to izgovore!“ Eurozastupnica Ruža Tomašić smatra da je ključ obrane demokracije uvijek u domaćim snagama: „Mi u Hrvatskoj imat ćemo demokraciju ukoliko je sami želimo, u tome nam neće pomoći ni Kanada ni Njemačka.“  Gordan Bosanac je naglasio da se o hrvatskoj demokraciji treba raspravljati i u Zagrebu i u Strasbourgu, kao što je lažna dilema treba li nam ekonomski razvoj ili zaštita ljudskih prava: „Treba nam oboje, zato se Platforma 112 zalaže za integrirani monitoring socioekonomskog razvoja i zaštite ljudskih prava u sklopu Europskog semestra.“

Na pitanje koliko  EU može utjecati na poštivanje demokratskih standarda svojih država članica, Jozo Radoš  informirao  je prisutne  kako liberalna grupacija  ALDE promiče definiranje indikatora vladavine prava i zaštite ljudskih prava u EU,  na što  zasad nailazi na otpor nekih država članica i velikih političkih grupacija.  Eurozastupnica Lunacek podsjetila je na sankcije EU upućene Austriji  zbog  ulaska ekstremnog desničara Heidera u Vladu, a  koje su čak pojačale animozitet prema EU i založila se za paneuropski mehanizam praćenja stanja demokracije u svim državama članicama: „Zajednički nam monitoring država članica treba jer nitko nije savršen. Mi se trebamo baviti našim zajedničkim vrijednostima unutar naše zajedničke europske obitelji. Zato se nadam da se ova rasprava neće shvatiti kao napad na Hrvatsku nego kao izraz naše zajedničke odgovornosti da štitimo naše vrijednosti koje se tiču svih nas!“ Kao djelotvoran put,  Lunacek  predlaže bližu suradnju nacionalnih i europskih zastupnika na ovim pitanjima, primjerice putem zajedničke tematske sjednice u Hrvatskom saboru posvećene kvaliteti demokracije i vladavine prava u Hrvatskoj i EU. 

Raspravu su  zaključio njezini domaćin Davor Škrlec  s porukom svim hrvatskim političarima u Strasbourgu  i Zagrebu: „Rasprava o ovim problemima treba se naravno voditi u Hrvatskom saboru, no Europski parlament nije neko strano tijelo. Ovo je pravo vrijeme da kao hrvatski zastupnici u EU pošaljemo poruku hrvatskim zastupnicima i članovima Vlade u Hrvatskoj  neka se osvijeste i  osiguraju ono što svi želimo, a to je ono što smo željeli i 90-ih i pri ulasku u EU -  da Hrvatska bude zemlja razvijene demokracije!“ 

 

Ovaj materijal nastao je uz finacijsku podršku Europske unije, u okviru IPA projekta „Geometar jednakosti“. Za sadržaj je isključivo odgovoran Centar za mirovne studije i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge.