Apel za ljudsku podršku i međunarodnu zaštitu Hrvatske i EU ruskim dezerterima
Centar za mirovne studije danas je s brojnim pojedincima i organizacijama potpisao Apel za ljudsku podršku i međunarodnu zaštitu Hrvatske i EU ruskim dezerterima.
Apel za ljudsku podršku i međunarodnu zaštitu Hrvatske i EU ruskim dezerterima:
Mi, nižepotpisani građani i organizacije, zahtijevamo od hrvatske Vlade da građanima Rusije koji odbijaju ratovati u Ukrajini omogući pristup sustavu azila i, sukladno zakonskim i međunarodnim obvezama, odobri međunarodnu zaštitu svim ruskim dezerterima.
Ruski proturatni pokret vrijedan je divljenja. Prosvjedi traju već godinama, još od početka ruske agresije na Ukrajinu 2014. godine. Rusi prosvjeduju protiv rata, riskirajući slobodu, pa čak i vlastite živote. Nakon što je Vladimir Putin 21. rujna proglasio mobilizaciju tristo tisuća vojnih obveznika, diljem zemlje izbili su prosvjedi u kojima je uhićeno, procjenjuje se, više od 1.500 ljudi. Prema izvještajima medija, mnogi od tih ljudi poslani su izravno na ukrajinska ratišta.
Zemlje članice EU, pa tako i Hrvatska, imaju moralnu obvezu zaštititi sve protivnike Putinove politike u Rusiji. Posve su jasne i pravne obveze članica EU da pruže međunarodnu zaštitu svakome kome bi povratkom u zemlju prijetio progon, mučenje ili smrt, a to se odnosi i na sve one koji izbjegavaju prisilnu mobilizaciju u ovom okrutnom ratu. Stoga je ljudski i pravno potpuno jasno što Hrvatska i Europa trebaju napraviti: bjeguncima od Putinove mobilizacije ponuditi azil i zaštitu.
Hrvatska ima i dodatne razloge da pomogne tim ljudima. Širokogrudno je otvorila vrata izbjeglicama iz Ukrajine, što pozdravljamo, uz uvjerenje da istu dobrodošlicu zaslužuju i ruski dezerteri.
Hrvatska treba njegovati i povijesno sjećanje na dezertere iz JNA i srpskih vojski, njih više desetaka tisuća, koji su u ratovima devedesetih odbili ratovati u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, i izložili se represiji bježeći od mobilizacije. Prema podacima nevladine organizacije za ljudska prava Žene u crnom iz Srbije, samo 1991. iz Srbije je od rata pobjeglo sto tisuća mladića. Protiv deset tisuća njih vlasti su pokrenule kaznene postupke.
U interesu je svih da se rat u Ukrajini završi što prije. Uza svu postojeću pomoć Ukrajini i Ukrajincima, ostvarenju tog cilja potpomogla bi i međunarodna zaštita Hrvatske i EU ruskim dezerterima. Stoga od hrvatske vlade tražimo da im omogući
pristup sustavu međunarodne zaštite, a na zastupnike u Europskom parlamentu, naročito na veterana obrane Vukovara Predraga Matića Freda, apeliramo da u EP podnesu rezoluciju o pomoći članica EU bjeguncima iz Putinove vojske.
Potpisnici_e:
Nenad Popović, član hrvatskog centra PEN-a
Boris Pavelić, novinar
Zoran Pusić, Antifašistička liga
Vesna Teršelič, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta
Sara Lalić, Centar za mirovne studije
Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek
Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica I. gimnazije Zagreb
Veljko Vičević, branitelj Domovinskog rata i mirovni aktivist
Staša Zajović, Žene u crnom, Srbija
Jadranka Brnčić, teologinja
Lina Budak, odvjetnica
Goran Božičević, mirovni aktivist
Eugen Jakovčić, mirovni akvist
Dinko Telećan, pisac i prevoditelj
Branka Karninčić
Nikola Mokrović, mirovni aktivist
Natalija Havelka, mirovna aktivistica
Toni Gabrić, novinar
Sara Kekuš, mirovna aktivistica
Lovorka Šošić, mirovna aktivistica
Nada Glad, mirovna aktivistica
Vlasta Jalušič
Sonja Biserko
Rada Borić
Toni Gabrić
Olga Kavran
Katarina Kruhonja
Dražen Lalić
Milorad Milun
Vesna Gostimir Pasini
Dinko Pasini
Srđan Pasini
Drago Pilsel
Nenad Puhovski
Mirjana Radaković
Zoran Radman
Lenka Šerbedžija
Rade Šerbedžija
Vesna Teršelić
organizacije:
Antifašistička liga
Centar za suočavanje s prošlošću Documenta
Centar za mirovne studije
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
1. gimnazija Zagreb
Žene u crnom, Srbija