Okrugli stol je otvorio gradonačelnik Makarske Tonći Bilić koji je prepoznao koristi od ovakvog načina odlučivanja te je rekao da je „participativno budžetiranje alat za aktivaciju civilnog društva i borbu protiv korupcije. Radi se o inovaciji u komunikaciji građana i lokalne vlasti, čime se širi i produbljuje demokracija. Građani na ovaj način kontroliraju javnu potrošnju, smanjuje se korupcija, a povećava povjerenje građana prema lokalnoj vlasti.“

Srđan Gjurković, predsjednik saborskog Odbora za proračun naglašava potrebu građana da znaju da je dio novca zadan, a samo dio iz proračuna se može raspodijeliti. „Ako damo građanima da odlučuju kako i na što ga raspodijeliti, pitali su me 'A što će onda političari raditi?' Oni i dalje imaju svoje politike i projekte koje stavljaju pred građane. Ovime se samo produbljuje suživot politike i građana, političari su bliži građanima i neće raditi ceste koje ne vode nikuda. Stvara se takozvana 'value for money', odnosno društvena korist“ poručio je Gjurković s okruglog stola.

Renato Krulčić, gradonačelnik Pazina koji je prepoznao vrijednost ove metode, je predstavio istu na okruglom stolu. „Objasnili smo građanima da proračun nije bunar želja“, rekao je Krulčić i objasnio kako se provodio projekt: građani su sami prijavili male komunalne akcije koje nisu bile predviđene kao stavke u proračunu, stiglo je oko 150 prijedloga od kojih je gradska uprava odabrala neke za izvođenje. Zatim su održavani zborovi građana na javnim raspravama u mjesnim odborima, a građani su glasali što će ući u budžetiranje. Postojao je i dodatan internetski forum za prijedloge i komentare te on-line proračun pete razine, što znači detaljnu razradu stavki.

Kako se deliberacija o proračunu koju je Centar za mirovne studije u siječnju organizirao u Hotelu Kaj u Mariji Bistrici uklapa u sve to? Ela Naranđa je pokušala na to dati odgovor, predstavivši na okruglom stolu upravo tu deliberaciju i objasnila kako projekt deliberacijskih rasprava koji provodi CMS može biti primjenjiv  u svakoj lokalnoj zajednici. Građani ne moraju odlučivati samo o proračunu, već mogu deliberirati bilo koje pitanje ili problem njihove lokalne sredine – pitanje Plomina C, pitanje dvopismenosti u Vukovaru (koje je i CMS deliberirao krajem 2014. na Krku, op.a.), a Grad Karlovac čeka upravo odobrenje projekta velike deliberacije na kojoj bi građani odlučivali o budućnosti stare gradske jezgre – zvijezde.

Smatra da je najveći uspjeh deliberacije o proračunu taj što se građanima uspjelo objasniti da „novca u proračunu nema“, što su svi stručnjaci tokom vikenda ponavljali, uključujući bivše ministre financija Slavka Linića i Martinu Dalić. Jedini način da građani izravno utječu na državni proračun je na izborima, no svjesni smo, rekla je Naranđa, kako političke stranke u Hrvatskoj ne stavljaju porezne politike u izborne programe jer se time ne dobivaju glasovi. A često ne stavljaju ni svoje planove za alociranje proračunskih sredstava. Nastojanja lokalnih sredina da uključe građane u donošenje proračuna je potez koji se treba pohvaliti i potaknuti druge sredine da čine isto, jer se pokazalo ispitivanjem mnijenja građana na ovoj deliberaciji da je povjerenje u institucije i vlasti (na lokalnoj i državnoj razini, op.a.) iznimno nisko, da bi građani željeli odlučivati, ali i sami shvaćaju da nisu dovoljno informirani ili ne razumiju dovoljno proračun, a rijetko koji gradovi objavljuju Proračunske vodiče za građane kako to radi Grad Zagreb i Pazin, dok se na državnoj razini uopće ne objavljuje nešto slično.

Gjurković je naglasio da trošenje javnog novca uvijek mora biti transparentno te da se više ne smiju ponoviti kosturi iz ormara. Dragan Zelić iz GONG-a, moderator okruglog stola, zaključio je da se nalazimo u razdoblju krize predstavničke demokracije koja se može izbjeći samo povećanjem socijalnog kapitala, većom otvorenosti gradova i dobrom voljom vlasti. Potencijal za poboljšanjem postoji, ideje su tu, na nama je da ih provodimo.