Puna transparentnost svima, a ne samo nama
83% građana smatra da bi Crkva trebala objavljivati financijske izvještaje o svim svojim prihodima i rashodima, uključujući i privatne donacije (milodare), pokazalo je, među ostalim, istraživanje javnog mnijenja što ga je u studenom 2013. proveo IPSOS PULS, telefonskim putem, na reprezentativnom uzorku od 1001 ispitanika/ispitanica starijih od 18 godina s područja Republike Hrvatske.
83% građana smatra da bi Crkva trebala objavljivati financijske izvještaje o svim svojim prihodima i rashodima, uključujući i privatne donacije (milodare), pokazalo je, među ostalim, istraživanje javnog mnijenja što ga je u studenom 2013. proveo IPSOS PULS, telefonskim putem, na reprezentativnom uzorku od 1001 ispitanika/ispitanica starijih od 18 godina s područja Republike Hrvatske.
Vjerske zajednice su ravnopravni dionici neprofitnog sektora i stoga organizacijama civilnog društva udruženima u Platformu 112 nije prihvatljivo izuzimanje vjerskih zajednica od minimalnih standarda financijske transparentnosti. Prema Nacrtu prijedloga Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija o kojem danas završava javna rasprava, naime, vjerske zajednice ne bi trebale imati vanjsku reviziju ni dvojno knjigovodstvo, ne bi trebale izrađivati godišnje financijske planove niti izvještavati o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine niti privatnim donacijama kroz npr. milodare, nego tek izvještavati o prihodima i rashodima iz državnog proračuna.
Dodatni problem ovog Nacrta zakona su prepreke za razvoj socijalnog poduzetništva zbog neusklađenosti s Nacionalnom strategijom za razvoj socijalnog poduzetništva 2013. - 2020. koja je još uvijek u izradi. Upravo je socijalna ekonomija važna poluga za izlazak iz ekonomske krize i borbu protiv siromaštva zbog čega je Hrvatskoj kroz Europski socijalni fond omogućeno korištenje oko 30 milijuna eura godišnje, što bez kvalitetnih propisa neće biti izvedivo.