Analiza kvalitete presuda Upravnog suda u Zagrebu u postupcima azila za 2014. i 2015. godinu

Autorice: Sunčica Brnardić i Sunčica Polovina Jurca

Centar za mirovne studije, Zagreb, 2015.

Početkom 2014. godine Centar za mirovne studije objavio je Analizu kvalitete presuda Upravnog suda u Zagrebu u postupcima azila za 2012. i 2013. godinu. Navedena analiza zamišljena je i realizirana kao publikacija koja pruža svojevrsni pregled prakse i trendova koje je moguće primjeniti u postupku azila te kritički osvrt na istu, te je kao takva bila namijenjena prvenstveno sucima. 23. veljače 2015. godine u prostorima Pravosudne akademije održana je i prezentacija nalaza istraživanja kojoj su prisustvovali suci svih Upravnih sudova u zemlji, kao i Visokog upravnog suda. Osim svoje praktične orijentacije, kako za suce, tako i kao doprinos razumijevanju dodane vrijednosti upravnog sudovanja u postupku azila i za druge aktere koji se u Hrvatskoj na bilo koji način bave temom međunarodne zaštite, rezultati analize kvalitete presuda Upravnog suda za 2012. i 2013. godinu donjeli su i prvi objedinjeni prikaz postupaka azila ispred Upravnog suda u Zagrebu. U prilog relevantnosti istraživanja govori i i činjenica da se radilo o razdoblju u kojem je Upravni sud tek počeo obnašati žalbenu funkciju, odnosno funkciju odlučivanja u drugom stupnju. Bila je to, cijenimo, korisna novina - samim
uvođenjem jamstava koje sa sobom donosi sudska vlast - no također je otvorila i niz pitanja o tome kako će upravni sudovi pristupiti specifičnostima koje proizlaze iz postupka azila, odnosno koja će
biti njihova uloga u općenitom ostvarivanju svrhe instituta međunarodne zaštite, pa i u ostvarivanju njezinog specifičnog mjesta unutar i pravnog sustava EU i međunarodnog prava. Ova pitanja nužno jesu bila u centru našeg istraživačkog interesa, no to ne znači da su ona bila i njegov predmet. S obzirom na metodologiju za koju je predložak izradio prof. Boštjan Zalar i na 'priručnički' karakter kojemu je analiza težila, istraživanje se prvenstveno fokusiralo na ispitivanje kvalitete presuda, podcrtavajući naravno premisu da je kvalitetno sastavljena presuda jednako uvjet kvalitetno vođenog spora kao što je to i obrnuto. S obzirom na sve navedeno, nastavak ovakvog analitičkog pristupa presudama činilo se kao logičan korak.