Širenje govora mržnje na internetu postalo je važan rastući problem za zaštitu ljudskih prava, poštovanje ljudskog dostojanstva i očuvanje demokratskih standarda javnog komuniciranja i javne rasprave.

Taj sporni oblik javnog komuniciranja iziskuje odgovor i mjere ne samo pravosudnog sistema i regulatora medija, kada se radi o nezakonitim slučajevima govora mržnje, nego i angažman i odgovor niza drugih institucija i djelatnosti – političkih institucija i aktera, medija i komunikacijskih platformi, civilnog društva, istraživačkih i obrazovnih institucija, te samih građana.

Prvo istraživanje u okviru projekta “Odgovor – borba protiv govora mržnje u Jugoistočnoj Evropi: učenje i djelovanje protiv govora mržnje na internetu” partnerske organizacije su usmjerile u one prakse i aktere koji se suprotstavljaju govoru mržnje u tri ciljne države projekta – Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Najprije smo pregledali definicije govora mržnje u tri države i dosadašnje analize govora mržnje (na internetu). Identificirali smo važne aktere koji djeluju na području borbe protiv govora mržnje (na internetu) u sve tri države i izradili duži popis dobrih praksi. U zadnjem koraku istraživanja detaljnije smo proučili i opisali manji broj onih dobrih praksi u tri države koje se ističu po obimu, dosegu, kreativnosti, kompleksnosti i trajanju.

Pored dobrih praksi u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji proučili smo i u kratkim crtama opisali dobre prakse borbe protiv govora mržnje na internetu u drugim europskim državama i na razini Europe gdje u istoj aktivnosti sudjeluje više država.

Istraživanje smo proveli u periodu između travnja i lipnja 2020. godine.