Podaci za Hrvatsku dostupni na ovoj poveznici podijeljeni su u dvije kategorije:

I. Službeni podaci o kaznenim djelima zločina iz mržnje

U 2021. godini u službenoj evidenciji je zabilježen nešto veći broj slučajeva zločina iz mržnje u odnosu na prethodnu godinu, 101 kazneno djelo u 2021. godini u odnosu na 87 kaznenih djela iz 2020. godine. I dalje je najveći broj takvih kaznenih djela (čak 77) motiviran rasizmom i ksenofobijom koju slijedi osnova seksualne orijentacije i rodnog identiteta s udjelom od gotovo 10% ili osam takvih slučajeva. Šest kaznenih djela motivirano je predrasudama prema kršćanima i na osnovu drugih vjerskih uvjerenja. Predrasude prema Romima čine motivaciju za tri kaznena djela, koju slijede dva kaznena djela motivirana predrasudama prema Muslimanima i jedno kazneno djelo na osnovu roda / rodnog izražavanja. 

Prema vrstama kaznenog djela, gotovo polovica se odnosi na prijetnje ili prijeteće ponašanje sa čak 44 slučaja, od čega je većina, njih 35, motivirana rasizmom i ksenofobijom. Mržnjom prema gejevima i lezbijkama te ostalim nebinarnim osobama motivirana su četiri kaznena djela, te po jedno kazneno djelo na osnovama predrasuda prema Romima, Muslimanima, kršćanima i/ili drugim vjerskim zajednicama te na jedno djelo na osnovi roda / rodnog izražavanja.

Slijede kaznena djela oštećenja imovine kojih je 16, opet najviše motiviranih rasizmom i ksenofobijom (15) i jedno kazneno djelo motivirano predrasudama prema kršćanima i/ili drugim vjerskim zajednicama. 

Fizičkih napada je zabilježeno ukupno 10, od čega je njih polovica motivirana rasizmom i ksenofobijom (5), po dva fizička napada motivirana su predrasudama prema LGBTI osobama i kršćanima i/ili drugim vjerskim zajednicama te jedan fizički napad na osnovu predrasuda prema Muslimanima.

Javno poticanje na mržnju i nasilje čini 9 kaznenih djela, dominantno na osnovama rasizma i ksenofobije te jedno motivirano predrasudama prema Romima.

Dva su kaznena djela seksualnog napada na žrtvu - na osnovi rasizma i ksenofobije i predrasuda prema Romima. 

Zabilježene su dvije krađe ili pljačke na osnovi rasizma i ksenofobije te jedno djelo remećenja javnog reda i mira također na ovoj osnovi.

Međutim, čak 13 zabilježenih slučajeva odnosi se na neodređenu vrstu kaznenih djela što je neprihvatljivo za podatke iz službenih izvora. Deset neodređenih kaznenih djela motivirano je rasizmom i ksenofobijom, dva predrasudama prema gej osobama i jedno prema kršćanima i/ili drugim vjerskim zajednicama.

 

II. Podaci koji nisu sastavni dio službenih statistika zločina iz mržnje za 2021. godinu koje objavljuje Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, a prikupljaju ih organizacije civilnog društva i međunarodne organizacije (popis je dostupan ovdje).

Podaci civilnog društva govore o 44 incidenata motiviranih mržnjom u 2021. godini, što je nešto manje zabilježenih slučajeva od prethodne godine kada ih je zabilježeno 54. Međutim, neke slučajeve smo zabilježili kao grupne, a ne pojedinačne.

Većina slučajeva koje su zabilježile organizacije civilnog društva motivirana je rasizmom i ksenofobijom, njih 24. S ovom motivacijom zabilježeno je 15 slučajeva slučajeva nasilnih napada na osobe, osam prijetnji i sedam napada na imovinu.

Iduća skupina na meti napada su osobe istospolne seksualne orijentacije, od ukupno 18 zabilježenih slučajeva, 11 se odnosilo na nasilne napade na osobe, a zabilježena su i četiri su napada na imovinu i tri prijetnje.

Tri su zabilježena napada na imovinu protiv kršćana i/ili drugih vjerskih zajednica.

Tri prijetnje su upućene, po jedna Romima, Židovima i na osnovu roda / rodnog izražavanja, dok je zabilježen i jedan napad na osobu islamske vjeroispovjesti.

Nasilni napadi na osobe u 2021. godini prema podacima koje je prikupilo civilno društvo uključuju uvrede koje su pratili udarci i batinjanje raznim predmetima, a namijenjeni su uglavnom manjinskim / ranjivim grupama i migrantima.

Napadi na imovinu najčešće uključuju grafitiranje po društvenoj ili privatnoj imovini koji sadržajem pozivaju na nasilje prema manjinskim / ranjivim grupama.

Zabilježene prijetnje bile su usmjerene protiv osoba ili imovine (uništenje automobila, kuća ili drugih privatnih predmeta) na osnovi pripadnosti manjini.

Predrasude prema kršćanima i/ili drugim vjerskim zajednicama se odnose ili na provale ili oštećenja pravoslavnih crkava u Hrvatskoj. 

 

Koja je razlika između zločina iz mržnje (službene statistike iz prvog poglavlja) i incidenata motiviranih mržnjom i predrasudama (predstavljenih u drugom poglavlju)?

Zločini iz mržnje su kaznena djela temeljem Kaznenog zakona Republike Hrvatske koje bilježe i prijavljuju ODIHR-u nacionalne institucije od 2006. godine – policija i pravosuđe u procesu koji je opisan na web stranici OSCE-ODIHR-a.

Incidente motivirane mržnjom i predrasudama ODIHR-u prijavljuju organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije i Sveta stolica. Ovi incidenti su potencijalno zločini iz mržnje, ali nisu ih kao takve zabilježile državne institucije. ODIHR zaprima obavijesti o tim incidentima i provjerava da li motivacija i tip incidenta potpada pod OSCE-ovu definiciju zločina iz mržnje.

Izvještaji o incidentima motiviranim mržnjom koje OSCE-ODIHR-u prijavljuju organizacije civilnog društva su od velike važnosti za izvještavanje jer nadopunjavaju i kontekstualiziraju službene podatke. Informacije dobivene od civilnog društva pomažu u boljem razumijevanju same prirode i utjecaja zločina iz mržnje na žrtve. Neki incidenti uopće nisu prijavljeni službenim tijelima radi različitih razloga, primjerice straha od sekundarne viktimizacije, nepovjerenja u rad institucija i osjećaja da kao žrtva neću dobiti adekvatnu zaštitu i zadovoljštinu.

Zaključno

ODIHR prepoznaje napore domaćih institucija da poboljšaju bilježenje zločina iz mržnje i prikupljanje podataka te u zaključnom zapažanju pozdravlja nedavno ažurirani međuagencijski Protokol o postupanju u slučajevima zločina iz mržnje. Međutim, na temelju dostupnih informacija, primjećuje da domaća evidencija i statistika ne razlikuju dovoljno zločine iz mržnje od drugih zločina. Osim toga, ODIHR primjećuje da bi Hrvatska mogla imati koristi od izgradnje kapaciteta službenika u pravosuđu za rješavanje zločina iz mržnje i u tom smislu, nudi suradnju i potporu, a koju se nadamo da će institucije objeručke prihvatiti.

Gdje se mogu pronaći ovi podaci?

Web stranica Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) omogućuje korisnicima da pretražuju i izlučuju informacije o detaljima incidenata prema državama, vrsti incidenta i osnovi počinjenja odnosno, karakteristikama žrtve, a zabilježile su ih, uz nadležne institucije i organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije i religijske grupe.