Podaci za Hrvatsku koji su dostupni na ovoj poveznici sadrže uglavnom slučajeve prijetnji, oštećenja tuđe stvari i slučajeve fizičkog nasilja prema osobama, a dijele se u dvije kategorije:

1. Službeni podaci o kaznenim djelima zločina iz mržnje.

Takvih kaznenih djela je u 2019. godini policija zabilježila 48, a najviše ih je motivirano rasizmom i ksenofobijom – 36. Slijedi šest kaznenih djela motiviranih seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom i izražavanjem žrtava. Od ostalih šest kaznenih djela, dva kaznena djela su motivirana antisemitizmom, dva su motivirana mržnjom prema muslimanima te po jedno kazneno djelo je motivirano mržnjom prema Romima i osobama s invaliditetom.

Što se tiče vrsta kaznenih djela, prednjače prijetnje ili prijeteća ponašanja – zabilježeno je 13 takvih djela od kojih je 10 motivirano rasizmom i ksenofobijom, dva su motivirana mržnjom prema muslimanima i jedno kazneno djelo prijetnje je motivirano mržnjom na temelju seksualne orijentacije ili rodnog identiteta i izražavanja. 

Dvanaest kaznenih djela su javna poticanja na nasilje i mržnju, od kojih je pet motivirano rasizmom i ksenofobijom, četiri seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom i izražavanjem, dva kaznena djela javnog poticanja na nasilje i mržnju motivirani su antisemitizmom i jedno takvo djelo je počinjeno prema osobama s invaliditetom.

Fizičkih napada je zabilježeno 11, od čega je čak 10 motivirano rasizmom i ksenofobijom, dok je jedno kazneno djelo motivirano seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom i izražavanjem žrtve.

Kaznenih djela oštećenja tuđe stvari zabilježeno je 9, od čega je većina (8) motivirana rasizmom i ksenofobijom, a jedno kazneno djelo je motivirano mržnjom prema Romima.

Počinjena je i jedna pljačka (motivirana rasizmom i ksenofobijom) te su zabilježena i dva kaznena djela neodređenog karaktera također motivirana rasizmom i ksenofobijom.

2. Podaci koji nisu sastavni dio službenih statistika zločina iz mržnje za 2019. godinu koje objavljuje Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH (dostupni ovdje), a prikupljaju ih organizacije civilnog društva i međunarodne organizacije (popis je dostupan ovdje).

Tablica 1. statistički podaci za 2019. godinu, izvor: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, https://ljudskaprava.gov.hr/suzbijanje-zlocina-iz-mrznje/602 

Čak 53 incidenata iz mržnje zabilježile su domaće organizacije civilnog društva i međunarodne organizacije (UNHCR i OSCE-ODIHR).

Od 53 incidenta, čak 39 motivirano je rasizmom i ksenofobijom, deset incidenata mržnjom prema osobama različite seksualne orijentacije ili rodnog identiteta i izražavanja, tri mržnjom prema Romima, a jedan incident nosi dvostruku motivaciju: rasizam i ksenofobiju te mržnju prema seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu ili izražavanju.

Prema tipu (karakteru incidenata) prednjače nasilni fizički napadi – zabilježeno ih je 32, od čega je 19 motivirano rasizmom i ksenofobijom, 10 je motivirano seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom i izražavanjem žrtve, dok su dva napada usmjerena protiv Roma, a jedan nosi dvostruku motivaciju – kombinaciju rasizma i ksenofobije i mržnje prema osobama različite seksualne orijentacije ili rodnog identiteta i izražavanja.

Prijetnji je zabilježeno 13 i sve su motivirane rasizmom i ksenofobijom.

Zabilježeno je i osam napada na vlasništvo (oštećenja tuđe stvari), sedam motiviranih rasizmom i ksenofobijom i jedan napad na vlasništvo motiviran mržnjom prema Romima.

Koja je razlika između zločina iz mržnje (službene statistike predstavljene pod 1) i incidenata motiviranih mržnjom (pod 2)?

Zločini iz mržnje su kaznena djela koje bilježe i prijavljuju ODIHR-u nacionalne institucije – policija i pravosuđe.

Incidente motivirane mržnjom ODIHR-u prijavljuju organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije i Sveta stolica. Ovi incidenti su potencijalno zločini iz mržnje, ali nisu ih kao takve zabilježile državne institucije. ODIHR zaprima obavijesti o tim incidentima i provjerava da li motivacija i tip incidenta potpada pod OSCE-ovu definiciju zločina iz mržnje.

Izvještaji o incidentima motiviranim mržnjom koje OSCE-ODIHR-u prijavljuju organizacije civilnog društva je od velike važnosti za izvještavanje jer nadopunjavaju i kontekstualiziraju službene podatke. Informacije dobivene od civilnog društva pomažu u boljem razumijevanju same prirode i utjecaja zločina iz mržnje na žrtve. Neki incidenti uopće nisu prijavljeni službenim vlastima radi različitih razloga, primjerice straha od sekundarne viktimizacije.

Gdje se mogu naći ovi podaci?

Web stranica Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) omogućuje korisnicima da pretražuju i izlučuju informacije o detaljima incidenata prema državama, vrsti incidenta i osnovi počinjenja odnosno, karakteristikama žrtve, a zabilježile su ih, uz nadležne institucije i organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije i religijske grupe.

Infografika 1. Podaci o zločinima iz mržnje za 2019. godinu – ključni nalazi

 

Ovaj članak nastao je u okviru projekta Činjenicama protiv mržnje (Facts against Hate) kojeg financira Europska unija u sklopu Opće uprave za pravosuđe i potrošače, u okviru Programa za prava, jednakost i građanstvo.