Izvještaj pokazuje da rasizam, diskriminacija i uznemiravanje i dalje predstavljaju svakodnevnu stvarnost za mnoge muslimane koji žive u Uniji.

Napravljeno temeljem istraživanja na razini Unije među imigrantima i njihovom djecom (2022.), izvještaj ukazuje na porast anti-muslimanskog rasizma u odnosu na posljednje istraživanje iz 2016. godine, osobito na tržištu rada i u području stanovanja.

Promatrajući razdoblje od pet godina prije istraživanja, ključni nalazi su sljedeći:

• Rasizam – gotovo svaki drugi musliman (47%) doživljava rasnu diskriminaciju, što je porast od 39% u odnosu na 2016. godinu. Najviše stope zabilježene su u Austriji (71%), Njemačkoj (68%) i Finskoj (63%).
• Rad – muslimani se najčešće suočavaju s diskriminacijom pri traženju posla (39%) ili na radnom mjestu (35%), što je povećanje od 31% i 23% u odnosu na 2016. godinu. Ovo ima domino-efekt na druga područja života poput stanovanja, obrazovanja i zdravstva. Osim toga, dvije petine (41%) su prekvalificirane u usporedbi s 22% opće populacije.
• Stanovanje – trećina (35%) ispitanika nije mogla kupiti ili iznajmiti kuću zbog diskriminacije, što je porast od 22% u odnosu na 2016. godinu. Muslimani s invaliditetom suočavaju se s još većim preprekama; 46% ih doživljava diskriminaciju na tržištu nekretnina.
• Vjerska odjeća – žene koje nose pokrivala za glavu češće doživljavaju rasnu diskriminaciju, posebice pri traženju posla (45% u odnosu na 31% iz 2016.). Taj postotak raste na 58% kod mladih žena (16-24 godine) koje nose pokrivala za glavu ili neki drugi oblik vjerske odjeće.
• Rasističko uznemiravanje – gotovo svaki treći (27%) ispitanik bio je uznemiravan temeljem rase u pet godina prije istraživanja, većinom više puta.
• Diskriminatorno profiliranje – gotovo polovica (49%) onih koje je policija zaustavila u godini prije istraživanja vjeruje da je posljednje zaustavljanje bilo zbog rasnog profiliranja.
• Obrazovanje – muslimani tri puta češće napuštaju školu prije završetka nego opća populacija Unije (30% u odnosu na 9,6% iz 2016. godine).
• Siromaštvo – trećina (31%) muslimanskih kućanstava teško podmiruje osnovne životne troškove u usporedbi s 19% opće populacije. Dvaput je vjerojatnije da će živjeti u prenapučenim stanovima (40% u odnosu na 17%).

Kako bi se učinkovito suzbili rasizam i diskriminacija, Agencija poziva Uniju i države članice na:

• Fokusiranje na anti-muslimanski rasizam – obnoviti akcijski plan Unije za borbu protiv rasizma nakon 2025. godine i uključiti konkretne mjere protiv anti-muslimanskog rasizma.
• Prikupljanje podataka – potrebno je prikupiti podatke o svim osnovama diskriminacije kako bi se bolje oblikovale javne politike i razvili pokazatelji za praćenje.
• Provođenje zakona – potrebno je ispravno provoditi zakone protiv diskriminacije te pooštriti sankcije za diskriminaciju i zločine iz mržnje.
• Jačanje tijela za jednakost – potrebno je provoditi direktive o obavezujućim standardima za tijela za jednakost. Također, treba im osigurati dovoljno sredstava i ovlasti za neovisno djelovanje.
• Suzbijanje diskriminatornog profiliranja – potrebno je iskorijeniti diskriminatorne institucionalne prakse i kulture koje dovode do nezakonitog policijskog profiliranja.
• Borba protiv rasizma u svim područjima života – potrebno je uključiti ciljane napore za suzbijanje rasizma u obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju i zdravstvu.

Sirpa Rautio, direktorica Agencije poručuje:

„Suočavamo se sa zabrinjavajućim porastom rasizma i diskriminacije protiv muslimana u Europi. To je potaknuto sukobima na Bliskom istoku i dodatno pogoršano dehumanizirajućom anti-muslimanskom retorikom koju vidimo diljem kontinenta. Umjesto da sijemo podjele u našim društvima, moramo osigurati da se svi u Uniji osjećaju sigurno, uključeno i poštovano, bez obzira na boju kože, porijeklo ili religiju.”

Kontekst

Izvještaj je dio trećeg istraživanja Agencije za temeljna prava na razini Unije o iskustvima imigranata i njihovih potomaka. Agencija je već objavila prvi izvještaj o iskustvima osoba afričkog podrijetla.

Izvještaj se temelji na iskustvima 9.604 ispitanika u 13 država članica Unije: Austrije, Belgije, Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Irske, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Španjolske i Švedske.

Podaci su prikupljani od listopada 2021. do listopada 2022. godine, prije Hamasovih napada 7. listopada na Izrael i rata koji je uslijedio u Gazi.

Ranije ove godine, Agencija je objavila istraživanje o iskustvima Židova, ističući da antisemitizam raste diljem Europe.