Podaci o nasilju motiviranom predrasudama i mržnjom u 2023. godini
Povodom Međunarodnog dana tolerancije 16. studenoga 2024. godine, objavljena je statistika nasilja motiviranog predrasudama i mržnjom za 2023. godinu koju prikuplja Ured za demokratske institucije i ljudska prava pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OSCE-ODIHR).
Isticanje motivacije predrasuda u zločinima iz mržnje i osiguravanje njihovog pravilnog procesuiranja ključno je za zaštitu prava žrtava, a istovremeno omogućuje učinkovite politike za prevenciju i rješavanje zločina iz mržnje, poručio je Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) prilikom predstavljanja godišnjeg izvještaja o nasilju motiviranom predrasudama i mržnjom uoči Međunarodnog dana tolerancije 16. studenog 2024. godine.
"ODIHR-ov izvještaj o nasilju motiviranom predrasudama i mržnjom predstavlja najveći skup podataka o zločinima iz mržnje na svijetu, koji se koristi diljem OESS regije za razvijanje učinkovitih odgovora na takvo nasilje. Sve države članice OESS regije obavezale su se na borbu protiv zločina iz mržnje, a podrška u tom nastojanju jedno je od ključnih područja rada ODIHR-a," izjavila je Tea Jaliashvili, zamjenica direktorice i prva zamjenica ravnateljice ODIHR-a. "Također smo zahvalni svim našim partnerima iz civilnog društva na informacijama koje nam pružaju svake godine. Civilno društvo ima ključnu ulogu u suzbijanju netolerancije u OESS regiji i stoga je neprocjenjiv partner državama u odgovoru na sve oblike mržnje."
48 država članica OESS regije dostavilo je podatke o zločinima iz mržnje, dok je civilno društvo prijavilo blizu 10.000 slučajeva. Izvještaj ponovno ukazuje na to da i dalje postoje značajni nedostaci u procesuiranju zločina iz mržnje. Nepotpuno ili neadekvatno zakonodavstvo predstavlja veliku prepreku tužiteljima, što znači da neki zločini iz mržnje nisu istraženi kao takvi ili su pogrešno procesuirani kao kaznena djela “govora mržnje”. To može učiniti zločine iz mržnje nevidljivima, ostavljajući žrtve bez podrške i pristupa pravima, te dovesti do pogrešnih političkih i pravnih odgovora.
Kako bi pomogao u zatvaranju tih praznina, ODIHR je objavio praktični vodič pod nazivom Procesuiranje zločina iz mržnje na sjecištu zločina iz mržnje i kriminaliziranog “govora mržnje”, koji se temelji na zakonima i praksama iz OESS regije. Novi resurs ODIHR-a podržat će učinkovito procesuiranje zločina iz mržnje pružanjem smjernica tužiteljima kako odabrati odgovarajuću optužbu, koordinirati se s policijom i surađivati sa sudovima kako bi se uzela u obzir motivacija iz predrasuda i izricale strože kazne. Vodič mogu koristiti i donositelji odluka pri procjeni učinkovitosti politika, praksi i zakonodavstva u borbi protiv zločina iz mržnje, kao i organizacije civilnog društva u svojim zagovaračkim i pravnim aktivnostima.
Sve države članice OESS regije obavezale su se osigurati učinkovit odgovor kaznenopravnog sustava na zločine iz mržnje. To uključuje potrebu razlikovanja zločina iz mržnje od “govora mržnje” kako bi se omogućila njihova učinkovita istraga i procesuiranje.
ODIHR radi na suzbijanju zločina iz mržnje diljem OESS regije primjenom holističkog pristupa koji uključuje širok spektar aktivnosti, od obuke za policijske službenike, tužitelje, suce i civilno društvo, do podrške žrtvama kako bi se osiguralo da dobiju potrebnu pomoć. ODIHR-ov izvještaj o zločinima iz mržnje ažurira se svake godine na temelju podataka i informacija koje pružaju države, civilno društvo i međunarodne organizacije. Više informacija o resursima Ureda za suzbijanje zločina iz mržnje dostupno je ovdje.
Podaci za Hrvatsku dostupni su na ovdje.
Ključna opažanja ODIHR-a o Hrvatskoj navode kako prepoznaju napore Hrvatske u redovitom izvještavanju o zločinima iz mržnje. Međutim, na temelju dostupnih informacija, primjećuju da hrvatski sustav bilježenja i statistike zločina iz mržnje nedovoljno razlikuje zločine iz mržnje od drugih kaznenih djela. Također, ODIHR ističe da bi Hrvatska mogla imati koristi od podizanja svijesti i jačanja kapaciteta stručnjaka u kaznenopravnom sustavu za suočavanje sa zločinima iz mržnje.
Nadalje, ODIHR izražava spremnost podržati Hrvatsku u ispunjavanju njezinih obveza pružanjem sveobuhvatnih resursa i prilagođene pomoći u bilježenju i prikupljanju podataka o zločinima iz mržnje te daljnjih resursa i ciljane obuke za policiju, tužiteljstvo i pravosuđe, a što se, iz godine u godinu, nadamo da će institucije i objeručke prihvatiti.