Međutim, zakonska zabrana nikako nije dovoljna, a posebice jer često izostaje procesuiranje odnosno, postojanje kvalitetne sudske prakse koja bi poslužila i kao mehanizam prevencije za javnost i one koji se govorom mržnje koriste. Prema statistici Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, u 2015. godini* policija je zabilježila 24 zločina iz mržnje od kojih je u 15 slučajeva motivirano rasizmom i ksenofobijom, a prema tipu kaznenog djela većina ih potpada pod kaznena djela prijetnji. Statistika nije potpuna jer postoji veliki broj neprijavljenih slučajeva, upozoravaju organizacije civilnog društva. Primjerice, Srpsko narodno vijeće koje objavljuje godišnji izvještaj o govoru mržnje i napadima protiv Srba u RH – Bilten, ističe da su u 2015. godini zabilježili 189 slučajeva nasilja motiviranog mržnjom prema Srbima, što je broj deset puta veći od onoga zabilježenog u službenoj statistici.

Kako bi bolje identificirali, spriječili i borili se protiv ovih negativnih društvenih pojava, trebamo podići znanja i vještine različitih aktera koji sudjeluju u radu na ovom području. Primjerice, žrtve moraju biti bolje informirane o postojećim uslugama podrške.

Cilj PROTIV MRŽNJE je rad na temi zločina iz mržnje i govora mržnje u društvu, a aktivnosti uključuju poboljšanje sustava bilježenja i praćenja, podizanje kapaciteta policije, državnog odvjetništva i sudova kao trolista najvažnijih aktera u borbi protiv ovih pojava. Do kraja 2019. godine, kroz provedbu aktivnosti povezivat ćemo se i s drugim važnim akterima u ovoj temi i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini.

Ključne poruke koje promoviramo kroz aktivnosti PROTIV MRŽNJE su: 

• Zločin iz mržnje i govor mržnje predstavljaju kršenja ljudskih prava i kao takva trebaju biti odgovarajuće sankcionirana.
• Najučinkovitiji oblik borbe protiv govora mržnje i zločina iz mržnje uključuje zajedničke napore i suradnju cijelog društva, kroz preventivne mehanizme poput edukacija i podizanja svijesti u javnosti, a ne samo ili isključivo, kroz reaktivne mjere poput pravnih sankcija (ili kazni).
• Govor mržnje predstavlja zvono za društvenu uzbunu jer ukazuje na disbalans i netrpeljivost prema ili između određenih skupina u društvu. Reagirajući na taj alarm, možemo spriječiti daljnje nasilje (ili eskalaciju nasilja) – zločine iz mržnje.
• Pravni sustav i zakonodavstvo trebaju biti učinkoviti u borbi protiv govora mržnje i zločina iz mržnje te za pružanje adekvatne pomoći žrtvama.

Nositelj projekta: Ministarstvo pravosuđa Republike Finske 

Partneri: Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava Zagreb, GONG i Udruga za podršku žrtvama iz Finske 

 

* 2015. godina je godina kada smo aktivnosti prijavili na natječaj Opće uprave za pravosuđe i potrošače.

 

Ovaj sadržaj je isključiva odgovornost Centra za mirovne studije i ni na koji način ne odražava stavove Europske komisije.

Provedbu projekta financijski je podržao i Ured za udruge Vlade RH i Grad Zagreb.