Sve veći troškovi života i rasizam ugrožavaju zaštitu temeljnih prava u Europi: Izvještaj agencije o temeljnim pravima za 2024. godinu

Large_untitled__1920_x_1080_px_

Temeljna ljudska prava ugrožena su diljem Europe, što je posljedica porasta siromaštva, stalnih prijetnji demokraciji, raširenog rasizma i izazova koji se pojavljuju u kontekstu migracija, navodi se u Izvještaju o temeljnim pravima za 2024. godinu kojeg je objavila Agencija EU za temeljna prava. Navedene prijetnje naglašavaju potrebu za osiguranjem snažne i održive zaštite temeljnih prava u cijeloj Europskoj uniji, posebno osoba u ranjivom položaju. Izvještaj sadrži prijedloge kako oblikovatelji politika i civilno društvo mogu zajedno djelovati na suzbijanju prijetnji od socijalne isključenosti te postići ravnopravnije i pravednije društvo za sve.

Izvještaj o temeljnim pravima za 2024. godinu usmjeren je na ključni razvoj i nedostatnu zaštitu temeljnih prava u Europskoj uniji tijekom 2023. godine, primjerice:

  • porast siromaštva: rast troškova energije i osnovnih namirnica gurnuli su svaku petu osobu u EU u siromaštvo. Unatoč nacionalnim mjerama za smanjenje siromaštva, najugroženija su djeca i ranjiva kućanstva, kao što su ona u jednoroditeljskim, romskim i migrantskim obiteljima.
  • nova migracijska pravila bolje štite prava na granicama EU, ali donose i nove rizike: EU je 2024. godine postigla dogovor o novim pravilima u području migracija i azila za učinkovitiju obradu zahtjeva za azil na granicama EU. Nova pravila o praćenju temeljnih prava, zaštiti djece i jasna obaveza istraživanja svih utemeljenih prijava kršenja ljudskih prava nude mogućnosti za poboljšanje usklađenosti s temeljnim pravima pod uvjetom da se u potpunosti provedu. Tijekom 2023. godine, više od 4000 osoba umrlo je ili nestalo na moru, što je najveći broj u posljednjih pet godina.
  • prijetnje demokraciji: prekomjerne državne intervencije, posebno protiv prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja ugrožavale su prostor civilnog društva, što, u kombinaciji s nedostatkom smislenog angažmana u javnim aktivnostima kao i dezinformacijama, potkopava demokraciju u Europi.
  • porast antisemitizma: teroristički napadi Hamasa u Izraelu 7. listopada 2023. godine i vojni odgovor Izraela u Gazi potaknuli su zabrinjavajući porast prijetnji Židovima diljem Unije i nasilja nad njima. Porast antisemitske mržnje i nasilja probudio je strašna sjećanja diljem kontinenta.
  • porast netolerancije: netrpeljivost raste diljem Europe i utječe na mnoge skupine, uključujući muslimane, osobe afričkog podrijetla, Rome i migrante. Dezinformacije i internetske platforme pogoršale su rasističke i polarizirane stavove.
  • sve veća digitalna podjela: veća upotreba umjetne inteligencije i digitalizacija javnih službi predstavljaju rizik od isključivanja ranjivih skupina kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, beskućnici i Romi. Zakonodavne promjene, uključujući Akt EU o umjetnoj inteligenciji i Akt o digitalnim uslugama te Konvenciju Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji, imaju za cilj odgovoriti na neke od tih izazova.

FRA poziva EU i države članice Unije da na te izazove odgovore:

  • uključivanjem svih skupina: osiguravanjem da mjere za smanjenje siromaštva i energije, uključujući socijalnu i stambenu pomoć, dopru do skupina u nepovoljnom položaju.
  • jačanjem mjera zaštite temeljnih prava na granicama: unapređenjem praksi traganja i spašavanja kako bi se spasili životi na moru te osiguranjem sigurnijih uvjeta za obradu novih dolazaka i uspostavom neovisnog praćenja prava na vanjskim granicama Unije.
  • zaštitom civilnog društva: praćenjem i bilježenjem ograničavanja prostora za građansko djelovanje, poduzimanjem mjera za zaštitu branitelja ljudskih prava i slobode medija te sustavnim uključivanjem stručnjaka za civilno društvo, čime se osigurava dovoljno vremena za učinkovito savjetovanje.
  • čvrstim stavom protiv svih oblika rasizma i netolerancije: prepoznavanjem i suzbijanjem sustavnog i duboko ukorijenjenog rasizma i povezane netolerancije u našim društvima, kontinuiranim praćenjem i prikupljanjem podataka utemeljenih na dokazima koji se uzimaju u obzir u zakonima i politikama EU i država članica u području borbe protiv rasizma i antisemitizma i osiguravanjem sigurnijeg internetskog prostora za sve i djelovanjem protiv mržnje na internetu.

Direktorica Agencije Sirpa Rautio je izjavila: "Polarizacija diljem Europe dovodi do raširene netolerancije i stvara podijeljena društva s mnogim skupinama koje pate. Sve veće siromaštvo i prijetnje demokraciji dodatno povećavaju nesigurnost i društvene napetosti. Međutim, Europa ima i čvrste temelje u području ljudskih prava koji mogu usmjeravati naše djelovanje. Svi bismo trebali udružiti snage i iskoristiti naše prednosti kako bismo osigurali sigurnu i uključivu budućnost koja poštuje prava svih osoba u kojima se svatko osjeća sigurnim da može biti ono što jest.

Izvještaj za Hrvatsku izradile su Kuća ljudskih prava Zagreb i Centar za mirovne studije. Nalazi se ovdje.

Centar za mirovne studije je dio multidisciplinarne istraživačke mreže FRANET Agencije za temeljna prava zajedno s organizacijama BaBe - Budi aktivna. Budi emancipiran. i Kućom ljudskih prava Zagreb od 2014. godine.



Preporučite članak:

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.