Medium_ai

Odgovor organizacija Are You Syrious i Centar za mirovne studije na dopis ministra Božinovića predstavnicima Amnesty Internationala

U odgovoru ministra Božinovića Amnesty Internationalu detektiramo tri opasne putanje: jedna je ona koja ne preza od dehumanizacije, torture i poniženja izbjeglica u sramotnoj igri moći, druga je ona koja retorički legalizira nasilne postupke i uvodi ih u regularne policijske prakse, a treća je putanja diskreditiranja organizacija koje na to upozoravaju.

Medium_one_struggle1

Socijalnom pravdom do mira

Svjetski je dan socijalne pravde, koji se obilježava 20. veljače kako bi se osvijestila potreba rješavanja problema siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti za postizanje trajnog i univerzalnog mira.  

Medium_ne_idem_na_hrt

POVUCITE TUŽBE - Ne idem na HRT, idem na prosvjed!

Kvalitetan javni medijski servis jedan je od stupova demokratskog društva. Nažalost, Hrvatska nema javni medijski servis, već javnu televiziju koja medije koji izvještavaju o zbivanjima na Prisavlju pokušava ušutkati sudskim tužbama, isto kao i vlastite novinare i novinarke koji bi svoj posao željeli obavljati pošteno i profesionalno. Umjesto tužbama i pritiscima, ugled i neovisnost javnog servisa trebali bi se štititi podržavanjem novinarki, poboljšanjem kvalitete programa i upravljanja te ostalim aktivnostima usmjerenima na zaštitu, a ne zatiranje slobode medija.

Medium_screenshot-2018-11-08-at-13.30.01

ŽRTVE ZLOČINA IZ MRŽNJE I DALJE NA MARGINI DRUŠTVA

Povodom Europskog dana žrtava kaznenih djela koji se obilježava 22. veljače, Kuća ljudskih prava Zagreb, Zagreb Pride, Centar za mirovne studije, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima i Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću upozoravaju da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji dovoljno razvijena svijest o zločinu iz mržnje i njegovim posljedicama.  Usprkos relativno zadovoljavajućem zakonodavnom okviru koji osigurava zaštitu žrtvama kaznenih djela, žrtve zločina iz mržnje nisu dovoljno zaštićene. Problem predstavljaju nepravilno kvalificiranje zločina iz mržnje i nezadovoljavajući sustav podrške za žrtve zločina iz mržnje. U slučajevima zločina iz mržnje protiv LGBT osoba policija vrlo često ne prepoznaje mržnju kao motiv počinjenja kaznenog djela te ne postoje jasni kriteriji za ispitivanje motiva uvjetovanih homofobijom i transfobijom.

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.