Civilne žrtve rata zaslužuju kvalitetno, pravedno i obuhvatno zakonsko rješenje zaštite njihovih prava
“Civilne žrtve rata predugo su čekale te su zaslužile zakonsku zaštitu njihovih prava i obeštećenje, ali ovim je Zakonom propuštena prilika za kvalitetno, pravedno i obuhvatno rješenje, u skladu s ljudskim pravima”, poručile su udruge povodom izglasavanja Zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata. Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije te Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska pozdravljaju donošenje zakonskog rješenja kojem je cilj regulirati ostvarenje statusa i prava civilnih žrtava rata, a koji dolazi čak dvadeset pet godina nakon završetka rata na području Republike Hrvatske. Udruge koje se bave zaštitom ljudskih prava, suzbijanjem diskriminacije, suočavanjem s prošlošću i izgradnjom mira, su stoga aktivno sudjelovale u javnoj raspravi te zagovarale izmjene i dopune predloženog zakona, a u svrhu njegova unapređenja i usklađivanja s nacionalnim i međunarodnim pravnim aktima.
“Konačni izgled zakona nije uključio sve prijedloge koje smo uputili ministarstvu, a koji se između ostalog odnose na predviđanje mogućnosti povrata ili naknade parničnih troškova civilnim žrtvama koje su izgubile parnice u postupcima protiv RH temeljem Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od strane pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga za vrijeme domovinskog rata”, ističu udruge. Također, novi Zakon ne uključuje naknade štete za imovinu koju su nepoznati počinitelji uništili terorističkim aktima u razdoblju za vrijeme rata. Naime, postavljanjem eksplozivnih naprava ili paljenjem uništen je veliki broj stambenih i poslovnih objekata hrvatskih građana u područjima u kojima se nisu odvijale ratne operacije. Dodatno, Zakon ne predviđa uvođenje alternativnih načina dokazivanja koji nedvojbeno pokazuju način nastanka traume ili ozljeda poput iskaza svjedoka, medijskih zapisa, izvještaja međunarodnih i nevladinih organizacija i sl.
Potpisane organizacije apeliraju i na to da primjena zakona bude u duhu Ustava Republike Hrvatske, pri čemu se prvenstveno misli na nacionalnu ravnopravnost i načelo jednakosti, što bi značilo prepoznavanje svih civilnih žrtava rata, kako ne bi došlo do postavljanja određenih skupina u nepovoljan položaj tj. diskriminacije na osnovi etničke pripadnosti ili nacionalnog podrijetla.
Imena i prezimena kao i okolnosti stradanja civilnih žrtava ratova devedesetih još uvijek nisu u potpunosti istražene a njihov približan broj ostaje nepoznat. Donošenje i primjena Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata prilika je za doprinos odgovornom suočavanju s prošlošću koja podrazumijeva ne izuzimanje nijedne žrtve u cilju stvaranja društva koje pamti.
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Centar za mir nenasilje i ljudska prava Osijek,
Centar za mirovne studije i
Inicijativa mladih za ljudska prava
