Analiza prijedloga Zakona o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama
Republika Hrvatska 2005. godine simbolično je uputila jednog predstavnika Ministarstva vanjskih i europskih poslova u međunarodnu mirovnu misiju u Afganistan. Time je po prvi puta civilni predstavnik RH sudjelovao u radu vojne mirovne misije, ukoliko se izuzme angažman policijskih djelatnika koji su aktivni u mirovnim misijama i operacijama još od 2000. godine. Kasnijih godina angažman civilnih stručnjaka se polako povećavao, ali je i dalje ostao neznatan ne računajući angažman policijskih djelatnika.
Pristupanje RH Europskoj uniji 2013. godine osvijestilo je unutar nadležnih institucija potrebu za civilnim stručnjacima kroz usklađivanje nacionalnih dokumenata sa strateškim dokumentima EU. Istovremeno, RH je počela razvijati i politike međunarodne razvojne suradnje koje su dodatni poticaj za kvalitetno uređenje angažiranja pravnih stručnjaka. Ovaj smjer razvoja javne politike doveo je do odluke o izradi nacrta Zakona o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama (u daljnjem tekstu ZSCSMMO) koji bi trebao sveobuhvatno regulirati slanje civilnih stručnjaka u mirovne misije i operacije. Do sada, ovo područje nije bilo kvalitetno regulirano što je također doprinosilo slabom angažmanu civilnih stručnjaka. Eventualnim usvajanjem Zakona zasigurno bi se unaprijedio sustav slanja civilnih stručnjaka.
Ova analiza daje osvrt na prijedlog Zakona o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama čiji je nacrt Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) predstavilo javnosti u svibnju 2014. godine. Na početku analize predstavljen je politički proces izrade Nacrta zakona i njegovi dometi, a nakon toga trenutni pravni i operativni okvir u RH vezano uz angažman civilnih stručnjaka. U narednom poglavlju predstavljena je analiza samog zakonskog prijedloga, a za kraj formulirn je niz preporuka za unaprjeđenje zakonskog okvira.
Cijela analiza nalazi se ovdje.
