Ovakva ocjena temelji se na činjenici da je proračun za obrazovanje i znanost umjesto povećanja doživio još jedno rezanje, a da ključna reforma u sustavu, Kurikularna reforma, nema svoje vidljivo mjesto u proračunu. Vodeći se od prije poznatim principom da ono čega nema u proračunu se neće niti dogoditi, zaključujemo da je Vlada stavila reformu i razvoj obrazovnog sustava „na čekanje“. 

CMS podsjeća da je povećanje proračuna za obrazovanje i znanost bio jedan od ključnih zahtjeva MOST-a prema Domoljubnoj koaliciji i koaliciji Hrvatska raste – proračun otkriva dijametralno suprotnu politiku značajnog smanjenja proračuna za ovaj resor. Osim navedenog, proračun za kulturu pretrpio je brojne rezove, a evidentno je da Vlada ne želi nastaviti dugogodišnju praksu razvoja neprofitnih medija koji su ključni za opstanak istraživačkog novinarstva i političke i tržišne neovisnosti medija, usprkos činjenici da je HDZ u predizbornoj kampanji na zahtjev Platforme 112 u pogledu „nulte tolerancije“ za korupciju, klijentelizam, zakidanje građanskih i medijskih sloboda, kršenje ljudskih prava i diskriminacije, pismeno odgovorio da je potpuno sukladan s ovom politikom. 

Tokom predizborne kampanje u procjeni utjecaja predizbornih obećanja na proračun RH bilo je evidentno da bi provedba predizbornih obećanja dovela do značajnog povećanja proračunskog deficita, umjesto do njegovog smanjenja, odnosno nositelji izbornih programa svjesno su obmanjivali javnost određenim obećanjima. 

Stoga, CMS podsjeća na neka od obećanja vladajuće Domoljubne koalicije s osvrtom na njihovu realizaciju u proračunu: 

• smanjenje PDV-a (opća stopa) s 25 posto na 23 posto: nema niti naznaka za promjenu stopa PDV-a u ovogodišnjem proračunu, a projicirano povećanje prihoda od PDV-a za 2017. i 2018. pokazuje da evidentno nitko više ne uzima u obzir ovo predizborno obećanje. 
• rast mirovina do 60 posto prosječne plaće tijekom mandata: porast mirovina koji bi na godišnjoj razini iznosio dodatnih 4,6 milijarde kuna nije predviđen niti proračunom za 2016. niti projekcijama za 2017. 
• pet posto veće rodiljne naknade i 1000 eura po novorođenom djetetu: povećanje rodiljnih naknada također nije predviđeno proračunom, a dodatni trošak za proračun u iznosu od 317,2 milijuna kuna godišnje koliko bi koštalo 7.500 kuna po novorođenom djetetu također nije vidljivo u proračunu Ministarstva socijalne politike i mladih. 

Promatrajući projekcije proračuna za 2017. i 2018. uočava se manjak utjecaja ključnih reformi koje su dio sporazuma o suradnji između MOST-a i Domoljubne koalicije: smanjenje pa čak i ukidanje parafiskalnih nameta i pojeftinjenje usluga javne uprave (dapače, predviđen je rast prihoda na osnovu upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama), reforma teritorijalnog ustroja također nije vidljiva u smanjenju administrativnih troškova državne uprave, a predviđa se kontinuirani rast izdvajanja za pomoći lokalnoj i područnoj samoupravi što znači da se ne predviđa smanjenje broja financijski neodrživih općina. Ne vide se niti reforme na prihodovnoj strani u obliku reforme poreznog sustava i uvođenja poreza na imovinu koje je MOST zahtijevao. 

Upitno je bi li građani glasali za političke opcije koje nude smanjenje izdvajanja za obrazovanje, a ne predlažu smanjenje troškova državne uprave niti troškove velikog aparata lokalne i regionalne samouprave.

Nažalost i ovaj put CMS utvrđuje da su predizborna obećanja i dugotrajni koalicijski pregovori koji su bili koncentrirani na provedbu reformi pali na prvom „reality“ testu i ponavlja zahtjev još iz vremena prije izbora, da bi sve stranke koje pretendiraju na preuzimanje izvršne vlasti trebale na izbore izaći sa prijedlogom proračuna jer je to jedini realni instrument za procjenu izvedivosti i održivosti predizbornih programa – sve ostalo je samo prazno slovo na papiru. 

 

Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije, u okviru IPA projekta „Geometar jednakosti“ i IPA 2012 projekta "PINS II - Javni interes nije na prodaju". Za sadržaj  ovog materijala je isključivo odgovoran Centar za mirovne studije i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.

 

FOTO: HINA